Evropska unija je početkom ove godine počela primjenjivati Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) i na Bosnu i Hercegovinu.
Naime, Unija ovim mehanizmom oporezuje neke od proizvoda i poluproizvoda visoko intenzivnog ugljičnog otiska, a koji se uvoze u EU iz država koje nisu njene članice.
Dakle, to su proizvodi u čijoj proizvodnji se emituje ugljendioksid (CO2). Ti proizvodi su od čelika i aluminija te cement, gnojivo i električna energija. CBAM se trenutno ne primjenjuje na gotove potrošačke proizvode, bez obzira od čega su napravljeni.
Uvoznici navedenih proizvoda visoko intenzivnog ugljičnog otiska su ti koji plaćaju CBAM. S obzirom na to da je to za njih dodatni trošak, to za posljedicu može imati da taj trošak prenesu na krajnje potrošače i/ili da od privrednih subjekata u državi iz koje uvoze traže snižavanje cijene uvoznih proizvoda.
EU na ovaj način stimulira svoje privrednike da ne uvoze spomenute proizvode iz zemalja koje nisu njene članice, odnosno podstiče privrednike zemalja koje nisu njene članice da smanjuje emisiju CO2 u proizvodnji proizvoda visoko intenzivnog ugljičnog otiska.
Zapravo, Unija ovim štiti svoju privredu s visokim standardima zaštite okoliša od privrede država gdje ti standardi ne postoje ili su niski. Novac osiguran CBAM-om ne slijeva se u budžete članica EU, već se slijeva u budžet same Unije i koristi se za klimatske i energetske projekte.
Šta CBAM znači za bh. privredu
Diplomirani inženjer mašinstva Adem Bureković je projektni menadžer u Udruženju termoenergetičara Bosne i Hercegovine, jedan je od vodećih predavača o CBAM-u i autor praktičnog vodiča za izvještavanje o CBAM-u.
U razgovoru za Klix.ba izjavio je da je 1. januara počela potpuna primjena CBAM-a, što znači da će firme od naredne godine morati kupovati i prilagati CBAM certifikate za proizvode visoko intenzivnog ugljičnog otiska, a koje su tokom ove godine uvezle iz zemalja koje nisu članice Unije. Izdvojio je neke od trenutnih problema nastalih primjenom CBAM-a.
"Značajan broj pošiljki robe zaustavljen je na carini jer pošiljke nisu praćene potrebnom CBAM dokumentacijom. Iz razgovora s kolegama iz raznih kompanija zaključili smo da su 1. januar nespremno dočekale mnoge kompanije u EU, uvoznice CBAM proizvoda, te da nemaju određene podatke ili znanje neophodno za prijavu robe na carini i ulazak robe u EU";, ukazao je.
Međutim, očekuje da će se situacija po ovom pitanju poboljšati jer su firme u EU u fazi podnošenja zahtjeva da budu ovlašteni CBAM deklaranti, što je uslov za uvoz CBAM proizvoda.
S druge strane, kako je istakao, također iz razgovora s predstavnicima domaćih kompanija, utisak je da je dobar dio bh. kompanija prilično spremno dočekao punu primjenu CBAM-a te da su svjesne tržišnih rizika usljed implementacije CBAM-a.
Stvarne vrijednosti ili propisane vrijednosti
Bureković je napomenuo da bh. firme imaju nepoznanice oko vrijednosti emisija CBAM proizvoda. Kao najveću nepoznanicu istakao je mogućnost prijave stvarnih emisija CO2, koje se pripisuju proizvodnim procesima i koje su izračunate na osnovu stvarnih podataka o potrošnji energije i tehničkih gasova.
Obrazložio je kada se mogu prijaviti stvarne vrijednosti emisije, a kada vrijednosti koje je propisala Evropska komisija.
"Stvarne vrijednosti emisija moći će se prijaviti samo ako kompanija verificira te emisije. U suprotnom, morat će koristiti vrijednosti emisija koje je propisala Evropska komisija. Propisane vrijednosti su u većini slučajeva značajno veće u odnosu na stvarne vrijednosti, posebno ako je porijeklo repromaterijala iz EU", objasnio je.
Za ulazne materijale iz EU plaćene su emisije CO2 kroz nabavnu cijenu, dodaje. Ako domaće firme koriste repromaterijal iz EU, za taj repromaterijal u CBAM izvještaju upisuju da u proizvod nisu ugrađene emisije CO2 iz repromaterijala, što znači da za te emisije nema dodatnih troškova pri izvozu gotovih proizvoda u EU. Prethodno navedeno je detaljnije objasnio.
"S obzirom na to da je kod najvećeg broja naših kompanija riječ o završnim obradama proizvoda (zavarivanju, rezanju i sl.) i da emisije usljed potrošnje energije za te procese nisu obuhvaćene CBAM-om, pri priznavanju stvarnih vrijednosti emisija neće biti dodatnih troškova za CBAM proizvode ako su repromaterijali iz EU", ukazao je Bureković.
Naglasio je da neće biti tzv. duplog plaćanja emisija, odnosno da će se vrijednosti emisija plaćenih u lancu snabdijevanja oduzimati od onih za koje je potrebno dostaviti CBAM certifikate.
Prema njegovim riječima, vidljiv je značaj verifikacije izvještaja za kompanije, koje imaju repromaterijale za koje su plaćene emisije CO2, a kada su to repromaterijali iz EU.
Istakao je da bh. proizvođači čelika i aluminija već osjete pritisak kupaca zbog ugrađenih emisija CO2, koje se u Bosni i Hercegovini još uvijek ne plaćaju, ali moraju biti plaćene pri izvozu CBAM proizvoda u EU.
Zbog toga, država mora, kako je izjavio, pronaći način kako pomoći tim proizvođačima, u smislu smanjenja emisija CO2 i verifikacije tih emisija, ne samo zbog tih kompanija, već i zbog svih njihovih kupaca u Bosni i Hercegovini.
