Zašto je Sud u Strazburu donio takvu odluku u predmetu Kovačević?

• Ustavne odredbe

U svojoj aplikaciji Kovačević je osporavao odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (član 4.1 i član 5.), kojim se onemogućava konzumacija aktivnog biračkog prava u izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine. To je potvrđeno i u prvostepenoj presudi iz avgusta 2023. godine. Dodatno tome, Kovačević je problematizirao određene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine u smislu diskriminatornog uticaja istih, što je potkrijepljeno presudama viših instanci. Time se naglašava značaj unutrašnjih pravnih sredstava koja su možda ignorisana od strane Suda, posebno sa aspekta iskorištenosti domaćih efektivnih pravnih lijekova, koje je aplikant zasigurno iskoristio, navodeći između ostalog sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta „Zornić“.

• Nametanje pravne situacije

Za fabrikovanje nove pravne situacije od strane Suda, a koja nije predmetom tužbenog zahtjeva iz aplikacije Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se ne može opravdati nekom „velikom, velikom, velikom iznimkom“ već naprotiv na nivou percepcije može se konstatirati da se radilo o namjeri da se proizvede takva pravna situacija koja će omogućiti negiranje „Statusa žrtve“ i u istom smislu navodnog nekorištenja domaćih pravnih lijekova. Nametanje novog pravnog okvira bez odgovarajuće osnove može imati dalekosežne posljedice za pravni sistem i ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaći kako je aplikant  Kovačević i ovdje koristio sudsku praksu iz predmeta „Sejdić-Finci“ i „Zornić“, kao i druge predmete Evropskog suda za ljudska prava, tako da je njegov „Status žrtve“ bio uredno dokazan, ali je zbog fabrikovanja nove pravne situacije, koja ne odgovara tužbenom zahtjevu samog aplikanta Kovačevića, očito namjerno stvorena vještačka pravna situacija da se njegov „Status žrtve“ ospori u nejasnim, neargumentovanim i pravno neutemeljenim pravnim okolnostima.

• Interes HDZ-a i susjedne Hrvatske

Kada imamo u vidu da je Evropski sud za ljudska prava donio zaključke koji nemaju uporište u tužbenom zahtjevu Kovačevića, onda se može jasno reći da se radilo o namjeri da se predmet obori u korist HDZ-a, susjedne Hrvatske i očito samog Visokog predstavnika. Opravdana sumnja u političku motivaciju odluka Suda može biti ključna za razumijevanje internacionalnih odnosa u regionu i njihovog uticaja na unutrašnju politiku.

• Pravo na demokratiju

Oduzimanje prava na samoodređenje i demokratiju krši temeljne principe međunarodnog prava i ljudskih prava. Ova situacija stvara ambivalentan odnos između unutrašnjih i vanjskih faktora, čime se potkopava suverenitet i sposobnost države da autonomno donosi odluke. Potrebno je osnaživanje građanskog društva, povratak dijalogu i implementacija reformi kako bi se poboljšao demokratski ambijent i osiguralo da svi građani Bosne i Hercegovine imaju jednaku priliku za sudjelovanje u politici i donošenju odluka koje se tiču njihovih života. Održavanje stabilnosti i promicanje prava na samoodređenje ključni su za izgradnju održive i pravedne demokracije.

• (Ne)koruptivnost Suda

Kontroverzan pristup Evropskog suda za ljudska prava, koji je primio donaciju od 100.000 Eura iz susjedne Hrvatske, čime je, dopuštajući da se kao „umješači“ ili „treće strane“ uključi Visoki predstavnik i susjedna Hrvatska, doveo samog aplikanta Kovačevića u neravnopravan položaj i oduzeo mu pravo na pravičan sudski postupak.

Ova analiza nesporno ukazuje na potrebnu kritičku refleksiju o postupcima Evropskog suda za ljudska prava, posebno u kontekstu pitanja prava i pravde u Bosni i Hercegovini. Ova situacija naglašava kompleksnost pravnih postupaka i umiješanosti političkih interesa, te izazov očuvanja pravde i demokratije u regionu. Potrebno je angažovati se na internacionalnoj sceni kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina može ostvariti svoja prava kao suverena država.