U institucijama Evropske unije mjesecima se održavaju intenzivne konsultacije o kreiranju novog modela proširenja. Evropski dužnosnici pokušavaju pronaći rješenje koje bi osiguralo brzo članstvo Ukrajine u EU, ali bi se primjenjivalo i na sve ostale zemlje kandidate za članstvo, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Posljednjih dana kao najizglednija opcija pominje se tzv. model obrnutog članstva koji podrazumijeva prvo ulazak trenutnih kandidata za članstvo u Evropsku uniju, a potom provedbu reformi kako bi se te, potencijalno nove članice, uskladile s pravilima i standardima unije. Kako bi to izgledalo u praksi, zasad je teško odgonetnuti.
Jasna pravila za standarde proizvoda i tržišta
“U ovom trenutku o tom modelu znamo jako malo, jer se o detaljima još diskutuje unutar institucija Evropske unije i informacije koje imamo su šture i bazirane na neformalnim brifinzima. Moguće je da model nije u potpunosti definisan, a moguće je i da čelnici EU jednostavno ne žele otkrivati previše detalja u ovoj fazi. Ono što je sigurno jeste da je glavni motiv zbog kojeg se razmatra promjena pristupa Ukrajina, ali ono što bude važilo za Ukrajinu, važit će I za ostale kandidate pa tako I za zemlje naše regije. Ujedno, svima je jasno da se osjeti zamor u procesu proširenja kako u EU tako i u zemljama kandidatima pa je ovo prilika da se pronađe način da se osigura nova energija i novi zamah u proširenju” kaže za portal !Odgovor Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Evropskoj inicijativi za stabilnosti (ESI).
Pojašnjava da će, u slučaju da ovaj model bude i formalno prihvaćen, poseban izazov biti u oblasti jedinstvenog tržišta, jer Evropska unija decenijama uspostavlja standarde koje svi privredni subjekti moraju ispuniti kako bi plasirali svoje proizvode i usluge na evropskom tržištu. Ukoliko bi, primjerice Bosna i Hercegovina, postala članica po ovom modelu, ostaje otvoreno pitanje kako bi se osigurao pristup privrednih subjekata iz te zemlje jedinstvenom tržištu.
Ćerimagić podsjeća na primjere i ideje o kojima se razgovaralo o izvozu mlijeka u EU iz zemalja zapadnog Balkana. Stav EU je i tad bio jasan, na tržište mogu samo proizvodi koji su proizvedeni u skladu sa standardima Unije.
Bez krupnih reformi proteklih godina
U slučaju primjene novog ili postojećeg modela, za BiH stvari se neće značajno promijeniti jer domaće vlasti nisu uradile dovoljno za uspostavu funkcionalne tržišne ekonomije. Navodi se to, iz godine u godinu, u izvještajima Evropske komisije o napretku zemalja kandidata.
