Na tridesetu godišnjicu genocida nad Bošnjacima, 11. jula 2025. godine, novinska agencija Anadolija objavila je tekst pod naslovom: "Srebrenica 30 godina poslije: Selektivna pravda i dvostruki standardi Zapada koji su razbili Jugoslaviju".
Iako naslov sugerira na seminarski rad iz međunarodnih odnosa, sam tekst liči na ono što jeste, montirani diskurzivni manevar, urednički poduhvat koji prodaje geopolitičku analizu, a isporučuje reciklirani beogradski narativ i pažljivo zakrivljeni pogled na regionalne odnose.
U tekstu, koji potpisuje urednik vijesti za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i koji bi, zbog simbolike datuma i historijskog značaja događaja, morao demonstrirati krajnju terminološku preciznost, izostavlja se riječ genocid – presudna, pravno utemeljena, sudski potvrđena i historijski neporeciva – te se primjetno zamjenjuje pojmovima zločin i masakr.
U kontekstu državne novinske agencije, koja djeluje unutar jasno kontrolisanog institucionalnog okvira, gdje svaka zarezna pauza ima političku temperaturu, prostor za brzopletost i slučajnost je vrlo uzak, rečenice ne klize iz podsvijesti, a presudne riječi ne ispadaju zbog žurbe.
Genocid nije riječ kao ostale, nije termin narativne slobode, nema sinonima, nije zamjenjiv, to je pravna kategorija, historijska konstanta, moralni imperativ i civilizacijska crta razdvajanja između svijeta koji priznaje zločin i onoga koji ga želi pregovarati.
Zato se takva terminološka zamjena, tačno na dan kada je ta riječ moralno i politički neizostavna, može tumačiti samo kao jasna politički programirana retorička operacija, hladno sračunata, jasno usmjerena i nimalo originalna.
Kada takvo poricanje dolazi s mjesta moći, pozicije u međunarodnoj redakciji koja djeluje s državnim legitimitetom, onda više ne govorimo o mišljenju, nego o uređivačkoj liniji sa političkim implikacijama čija se poruka jasno čita, i koja neumoljivo podsjeća na glasove iz Beograda i decenijske obrasce negiranja i revizionizma.
S obzirom na takve rekonstrukcije, ali i činjenicu da je tekst i danima nakon godišnjice u Srebrenici dostupan na portalu Anadolije, bez izmjena, ne može se ignorisati ni mogućnost šireg političkog signala.
Možemo, naravno, ostaviti prostor i nadi da se ne radi o političkoj poruci, s obzirom na to da su turski zvaničnici jasno i precizno artikulisali svoj stav o Srebrenici, bez zadrške, pa i nedavno, na godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Kako god, tekst je i dalje tu.
No, nije to jedini "urednički zaokret" i kompromis na kojeg poziva autor, u ovom tekstu.
