Posjeta pape Leona XIV Turskoj i Libanu je znakovita i nije dobro da se poruke nisu čule u BiH

Muslimani i kršćani imaju više zajedničkih vrijednosti nego razlika

Istovremeno, on skreće pažnju kako ono što se dešava na Zapadu ima svoje inačice na Istoku i da svijet funkcioniše po principu spojenih posuda i recipročne radikalizacije i deradikalizacije.

– Muslimanski svijet već neko vrijeme prolazi put kojim kreću neka zapadna društva danas. Za svoje slabosti uvijek su krivili druge. U javnom diskursu je postalo normalno za sve probleme kriviti "kolonijalni" Zapad koji je poistovjećivan sa kršćanstvom. To što imperije koje su izvozile sukobe u većinski muslimanski svijet i pljačkale njihove resurse već dugo u svojim maticama nisu bile kršćanske, nije imalo nikakvog efekta na to da radikalne skupine i ideologije prestanu širiti mržnju prema manjinama i iznutra razarati ta društva. Tako se došlo u situaciju da su kršćanske sljedbe širom muslimanskog svijeta postale mete radikalnih skupina i politika – naveo je Jusić.

Podsjetio je da neke od tih progonjenih i diskriminiranih kršćanskih skupina pripadaju sljedbama koje su preživjele samo u multikonfesionalnim muslimanskim društvima.

– Ni to nije bio dovoljan argument da radikalni elementi u njima ne vide nosioce globalne zavjere protiv muslimana, nego svoje komšije i prijatelje, nerijetko i pripadnike istog naroda s kojima žive stoljećima. Zato su značajne poruke koje su se čule od pape Leona XIV, ali i njegovih domaćina među muslimanskim liderima, o potrebi očuvanja tradicionalnih kršćanskih zajednica širom muslimanskog svijeta i garantiranja njihovih sloboda i prava, te odlučnosti da vjernici muslimani i kršćani širom svijeta nastave svoj zajednički historijski hod. Muslimani i kršćani kao istinski vjernici, ali i kao institucije koje ih predstavljaju u današnjem svijetu, imaju više zajedničkih vrijednosti ali i izazova nego razlika i sukoba. To treba biti poticaj za otvaranje novih vidika saradnje, a ne produbljivanje podjela – poručio je Jusić.

Imamo papu koji razumije zamke

Nadalje, Jusić smatra da će stoljeće pred nama zasigurno između ostalog odrediti i odnos pape i Katoličke crkve prema fenomenu militantne i nacionalističke religioznosti.

– Želja da se zaštiti vlastiti identitet pa i onaj vjerski i nacionalni ne smije postati opravdanje za mržnju i netrpeljivosti prema Drugome. Nije dobar put ni na Istoku ni na Zapadu da se vlastiti kolektivni identitet mobilizira preko širenja nepovjerenja prema drugome i izmišljanja neprijatelja. Zato svakako ohrabruje kada i nakon pape Franje opet imamo papu koji razumije zamke promocije koncepata sukoba civilizacija. To govori da je Katolička crkva u svom glavnom toku svjesna opasnosti kreiranja novih globalnih sukoba na vjerskim, kulturnim i civilizacijskim polarizacijama i da će nastaviti tražiti partnere širom svijeta pa i među muslimanima koji su svjesni istih izazova i koji su spremni zaustaviti neke nove fašizme, genocide, holokauste, pogrome i svete ratove dok još nije kasno. Zato s pravom možemo reći da smo ohrabreni prvom papinom posjetom inostranstvu – kazao je Jusić.

Podsjetimo, skoro sedam mjeseci nakon što je izabran za papu, Leon - Lav XIV je krenuo na svoje prvo putovanje u inozemstvo.

Od 27. do 30. novembra boravio je u Republici Turskoj, a zatim do 2. decembra u Libanu. T

ime je poglavar Katoličke crkve, porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država, nastavio međunarodni angažman svojih prethodnika i, čini se, otvorenu politiku dijaloga sa muslimanima koju je vodio papa Franjo.