Piše: Dr. sc. Enver Išerić
Građani Stoca, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, godinama su izloženi diskriminaciji. Ta diskriminacija proizilazi iz djelovanja općinskih organa, odnosno općinskog načelnika i općinskog vijeća.
Kao dokaz tome govori podatak da je Bošnjaka u Stocu po popisu iz 2013. godine bilo 42 %, a da je njihovo učešće u općinskoj administraciji 0,6 %. Da li dalje treba išta govoriti? Drugi primjer je deponija otpada.
Deponija otpada je određena na lokalitetu kod nacionalnog spomenika Badanj pećine, a put do tog lokaliteta je formiran kroz privatne poljoprivredne parcele Bošnjaka.
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK je obavijestilo građane da deponija otpada nema okolinsku dozvolu, te iz toga proizilazi da je deponija nelegalna.
Kantonalni inspektor za zaštitu okoliša je obavijestio građane Stoca da on nije nadlezan za pitanje deponije, te je predmet proslijedio kantonalnim komunalnom inspektoru.
Komunalni kantonalni inspektor također nije poduzeo nikakve mjere. Općinski inspektor također. Federalni inspektori su se oglušili o ovom problemu. Kako je moguće da niko nije nadležan, ni općinska, ni kantonalni, ni federalna inspekcija? Kako je moguće da niko ne može narediti onoj inspekciji koja je nadležna? Kako je moguće da su svi slijepi i gluhi dok se ugrožava nacionalni spomenik Badanj pećina, jednog od najznačajnih arheoloških nalazišta?
Članom 133. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je. “federalna inspekcija ima pravo kantonalnoj inspekciji davati naloge, upute i instrukcije o načinu vršenja inspekcijskog nadzora, a kantonalna inspekcija dužna je postupiti po zahtjevima federalne inspekcije i obavijestiti je o preduzetim mjerama”. Ovo se odnosi na pitanja u kojima je federalnim zakonom predviđeno da određene poslove inspekcijskog nadzora na provođenju federalnog zakona vrši kantonalna inspekcija.”
