Piše: Mirnes Kovac
U kasnim poslijepodnevnim satima u ponedjeljak, 13. oktobra, ove godine, američki predsjednik Donald Trump pridružio se samitu više od 20 svjetskih čelnika u egipatskom Šarm al-Šejhu kako bi se razgovaralo o miru nakon što je uspješno sprovedena prva faza sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi. Trump je u Egipat stigao iz Izraela gdje se obratio u Knessetu, najavio “svitanje nove ere za Bliski Istok”, proglasio pobjedu Izraela i kraj rata, te se susreo sa porodicama talaca koje je Hamas konačno pristao osloboditi u okviru primirja sa Izraelom.
Trumpova posjeta Izraelu je potrajala tri sata duže od planiranog protokola, a obilježena je njegovim dugim govorom pred Knessetom koji je obilovao međusobnim laskanjima između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Trump je ovom prilikom odao počast ključnim američkim i izraelskim diplomatama koji su uspjeli da postignu prekid vatre i primirje. U govoru koji je često prekidan ustajanjima i ovacijama “predsjednik mira”, kako su Trumpa titulirali njegovi izraelski domaćini, priznao je da se globalno javno mnijenje okrenulo protiv Izraela, te da je postajalo sve gore, propustivši imenovati razlog. Međutim, zanesen atmosferom veličanja kojoj očigledno nije u stanju odoliti, indirektno je ukazao da su razlog za takvo stanje zločini Izraela u Gazi. “Postajalo je sve žešće. Tajming je briljantan. I rekao sam: 'Bibi, pamtit će te po ovome puno više nego da si nastavio s ovim, nastavio, nastavio – ubijaj, ubijaj, ubijaj!” Svom repertoaru samohvalisanja o zaustavljanju sedam ratova, Trump je sada pridodao i ovo primirje koje je označio kao osmi sukob koji je zaustavio nakon preuzimanja predsjedničke funkcije. Čak ga je nazvao “katastrofom starom tri hiljade godina”, te otišao korak dalje i u zanosu trenutka priznao: “Mi pravimo najbolje naoružanje na svijetu i mnogo smo dali Izraelu… i vi ste ga dobro iskoristili.”
Nakon predstave za izraelsku, i dakako američku javnost, Trump je stigao u čuveno egipatsko ljetovalište gdje se pridružio samitu koji je ambiciozno nazvan “Mir na Bliskom Istoku”. Susret je završen glamuroznom ceremonijom na kojoj je formalno potpisan dokument za koji je Trump rekao da će "propisati mnoga pravila i propise i mnogo drugih stvari". Kompletan tekst ovog dokumenta objavila je kasnije Bijela kuća a nazvan je “Trumpova deklaracija za trajni mir i prosperitet.” Očigledno je da se ne radi o formalnom mirovnom sporazumu, jer dokument obiluje općenitim smjernicama i priznanjem da “Palestinci i Izraelci mogu živjeti s osiguranim ljudskim pravima, zagarantovanom sigurnošću i očuvanim dostojanstvom” samo kroz stalni dijalog i saradnju radi regionalnog i globalnog mira. Doista veliki korak, ukoliko se istinski krene Palestincima priznavati ljudsko dostojanstvo umjesto da ih se dehumanizirajuće naziva ljudskim životinjama. Ipak, ove deklarativne najave će morati slijediti konkretne politike, jer u protivn„otvara novo poglavlje za regiju obilježeno nadom, sigurnošću i zajedničkom vizijom mira i blagostanja”. Trump je u Šarm al-Šejhu spmenuo kako su započeti razgovori o drugoj fazi sporazuma i najavio kako će biti mnogo napretka na Bliskom Istoku, pohvalivši Egipat koji je odigrao ključnu ulogu kao domaćin pregovora o Gazi.
Iako je primirje postignuto pod ovako nejasnim okolnostima, zasigurno je i nepravedan mir bolji od nastavka bjesomučnog ubijanja, izgladnjivanja i genocidne katastrofe. Zvanične brojke palestinskih vlasti govore o preko 67 hiljada ubijenih Palestinaca, od čega je 83 posto civilnih žrtava, a neke procjene ove brojke mnogostruko povećavaju. Izrael nije objavio tačne podatke o broju svojih poginulih, uglavnom vojnika, ali su i tu brojke u hiljadama poginulih (najmanje 861 vojnik) i oko šest-sedam hiljada ranjenih. Gaza je u potpunosti razorena do mjere da je u nekim područjima nenaseljiva. Kako i da li je uopće moguća obnova ove palestinske enklave, ko će njome upravljati, te kako će to utjecati na budućnost odnosa između Palestinaca i Izraelaca – koji i dalje ostaju zaglavljeni u najdužem modernom konfliktu – ostaje biti najteže pitanje na koje niko ne zna odgovor.
