U knjizi Poraz Zapada, koju će u bosanskom prijevodu uskoro objaviti izdavačka kuća Vrijeme, proslavljeni francuski sociolog i demograf Emmanuel Todd navodi da je 2022. u Njemačkoj živjelo preko 430 hiljada Hrvata. U Bosni i Hercegovini, i po najoptimističnijim procjenama, ne živi ni 300 hiljada Hrvata.
Ovaj autor Hrvatsku, kako u ovom djelu tako i u intervjuima, naziva „njemačkim satelitom br. 1“.
„Hrvatska je satelit broj jedan Njemačke. Između 1989. i 2021. broj stanovnika Hrvatske je sa 4,8 miliona spao na 3,9 miliona, pad od 900.000 ljudi, ali s tim datumom 436.000 Hrvata već živi u Njemačkoj“, piše Todd.
Statistika to potvrđuje. Hrvatska je 2024 najviše robe uvezla iz Njemačke, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 14 %, a u odnosu na 2023. uvoz je porastao za 9 %, podaci su hrvatskog Državnog zavoda za statistiku. Hrvatska je iz Njemačke uvezla preko 6,17 milijardi eura, a u nju izvezla tek 2,87 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 46,5 posto, što je debelo ispod ukupne pokrivenosti od 56 posto.
Trgovinski deficit Hrvatske s Njemačkom iznosi čak 3,3 milijarde eura, a na drugom mjestu je Italija sa 2,9 milijardi eura.
Po Toddu je Njemačka naprosto šef Evropske unije: „Ona je ta koja nameće viziju hijerarhijske Evrope (...) Berlin je na vrhu, Francuska je vjerni podoficir, Grčka je na dnu.“
Hrvatska je negdje između, pripada bloku bivših komunističkih i socijalističkih zemalja iz kojih je Njemačka, uništavajući im industrije, isisala kvalifikovano, vrijedno radništvo za svoju rastuću industriju.
Po svom modelu, ne razdvajajući kulturne, religijske i druge naslage od tekuće politike, a vodeći se katoličkom hrvatskom kulturnom podlogom, Todd na mapama smješta Hrvatsku u područje pod „direktnom njemačkom kontrolom“. U toj kategoriji zemalja još su samo države Beneluksa, Austrija, Češka i Slovenija.
Kako Hrvatska tjera Hrvate iz Bosne i Hercegovine
Kako je Hrvatska, prvo pod političko-ekonomskim utjecajem a potom i pod formalnom, unijskom kontrolom Njemačke, služila kao izvor solidne i lahko prilagodljive radne snage, tako je i Hrvatska iz Bosne i Hercegovine isisavala Hrvate.
Hrvatski mediji barataju brojkom od milion Hrvata porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To je, svakako, plod stoljetnih migracija i kretanja. Preciznijih podataka o trendovima iseljavanja nakon rata nema. Preko petine doseljenika u Hrvatsku čine građani Bosne i Hercegovine, ali podataka o etničkoj strukturi nema.
Hrvatima iz Bosne i Hercegovine nikada nigdje nije bilo prirodnije i lakše otići upravo u Hrvatsku, a ulaskom susjedne države u Evropsku uniju ali i šire tržište rada, koje uključuje, recimo i Švicarsku i Norvešku, dodatno je ubrzalo i produbilo trendove.
Hrvatska je Hrvatima iz Bosne i Hercegovine dala sva građanska prava, dočim je decenijama širila narativ o njihovoj ugroženosti u našoj zemlji. Prirodna, ljudska reakcija je u takvoj atmosferi – ići tamo gdje je bolje.
Primorčeve žalopojke samo su dramatičan odjek sličnih višedecenijskih priča hrvatskih političara s obje strane granice. Uvjeravaju bosanske i hercegovačke Hrvate da im je u Bosni i Hercegovini loše, otvaraju im puteve za iseljavanje u Hrvatsku te dalje ka Zapadu, istovremeno okrivljujući unutrašnje bosanske prilike, prije svega bošnjačku politiku. Ponekad se teško oteti dojmu da sve to ipak nije i namjerno.
Odlazak Hrvata iz Bosne i Hercegovine ne pogađa samo Hrvate, on se odražava – i još će se dublje osjetiti – na ukupnu društvenu, demografsku i ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine. I nama nedostaje radne snage, mladih ljudi, i sve češće i u Bosnu i Hercegovinu dolaze stranci.
Imperija odvodi ljude
Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u našoj zemlji je tokom proteklih pet godina registrovano preko 25.000 stranih radnika, s trendom rasta.
Bosna i Hercegovina je, prema podacima stručnjaka iz zbornika Akademije nauka i umjetnosti, između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, ponajviše mladih u dobi od 20 do 29 godina. Hrvatsku je, za samo pet godina, od 2017. do 2021, napustilo ukupno 233.291 građanin.
Ni najveći ni jedini društveni i životni problem Hrvata, Bošnjaka, Srba, svih građana Bosne i Hercegovine, nije ni etnička majorizacija, ni dejtonski poredak, ni navodni rizik od rata...
Naš problem je što nas Njemačka i druge zemlje tretiraju ili žele tretirati kao satelite iz kojih će crpiti radnu snagu, prodavati nam svoju robu i usluge, određivati nam geopolitičke pravce... Savremeni imperijalizam je, dakle, mnogo sofisticiraniji: velike zemlje ne dolaze vladati teritorijom, one nam odvode ljude.
