"Jedino je Hrvatska još prije pet godiuna dobrovoljno preuzela krivični predmet protiv Zlatana Mije Jelića".
Republici Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći, upućeno je nekoliko predmeta koji nisu čak ni u fazi istrage i isključivo je do pravosuđa Republike Hrvatske da li će raditi na tim predmetima ili ne. No, predsjednik RH Zoran Milanović je, svjesno ili ne, te slučajeve nazvao optužnicama koje, zapravo, ne postoje, piše Istraga.ba.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo optužnice protiv generala Hrvatske vojske, potvrđeno je za Istraga.ba iz više izvora u pravosuđu.
“Optužnice ne postoje”, rekao je jedan od naših sagovornika.
Podsjećamo, predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu je kazao da su stigle nove optužnice u Hrvatsku iz susjedne Bosne i Hercegovine. Milanović je, na akademiji povodom Dana hrvatske vojske, govorio o “zadahu optužnica” koje desetljećima nakon rata dolaze iz susjednih zemalja, posebno iz BiH. Upozorio je i na “različita politička sudišta koja se nazivaju međunarodnim sudovima”.
“Kada će prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika trideset godina nakon rata iz Bosne i Hercegovine. One dolaze”, rekao je Milanović.
Potom su mediji u Hrvatskoj “otkrili” da je iz “Rs nedavno zatraženo pokretanje postupaka protiv petorice bivših komandanata Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U pitanju su, navodno, Damir Krstičević, Mate Laušić, Zlatan Mijo Jelić, Stanko Sopta, i Tihomir Blaškić.
Međutim, prema informacijama Istrage, ne postoje nikakve optužnice u ovom slučaju. Jedino je Hrvatska još prije pet godiuna dobrovoljno preuzela krivični predmet protiv Zlatana Mije Jelića. Druge optužnice, jednostavno, ne postoje. Izvori Istrage iz bh. pravosuđa kažu da su u pitanju slučajevi koji su se decenijama kiselili u ladicama Tužilaštva BiH, te da su ti predmeti, u sklopu regionalne saradnje, proslijeđeni državama u kojima se prijavljene osobe nalaze. Konkretno, neposredno nakon agresije na BiH, MUP Rs podnosio je pravosudnim institucijama prijave za ratne zločine nad srpskim civilima. Te prijave su, uglavnom bile bez ikakvih dokaza, ali su na njima bila imena visokih oficira koji su komandovali jedinicama, u ovom slučaju Hrvatske vojske i HVO-a, gdje su se desili navodni zločini. Nakon uspostave Tužilaštva BiH, te prijave su prebačene u njihovu nadležnost. U nekoliko slučajeva je utvrđeno da postoji “osnovana sumnja” da je počinjeno krivično djelo. Jedan od tih predmeta se odnosi na Željka Šiljega, penzioniranog generala Hrvatske vojske i HVO-a BiH. Za njega je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je počinio ratne zločine u Bosni i Hercegovini, ali optužnica protiv njega nije podignuta jer, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, on ne može biti optužen sve dok ne bude ispitan u svojstvu osumnjičenog. Tužilaštvo BiH je, putem međunarodne pravne pomoći, od Hrvatske tražilo da ispitaju Šiljega, ali to se nikada nije desilo. Dakle, čak ni u ovom slučaju ne postoji optužnica protiv oficira Hrvatske vojske.
O čemu se, onda, radi?
S obzirom na to da su prijave protiv oficira HV-a i HVO-a godinama bile u ladicama Tužilaštva BiH, koje, zbog nedostupnosti prijavljenih (ne osumnjičenih), nije moglo izvršiti nikakve provjere, na sastancima o regionalnoj saradnji tužilaštava iz BiH, Srbije i Hrvatske, odlučeno je da se spisi proslijede zemljama u kojima se prijavljeni nalaze. Tako je Republici Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći, upućeno nekoliko predmeta koji nisu čak ni u fazi istrage i isključivo je do pravosuđa Republike Hrvatske da li će raditi na tim predmetima ili ne. No, predsjednik RH Zoran Milanović je, svjesno ili ne, te slučajeve nazvao optužnicama koje, zapravo, ne postoje.
I u Sudu BiH su nam potvrdili da nikakva optužnica protiv oficira Hrvatske vojske njima nije dostavljena. Na stranici Tužilaštva BiH piše da je “u novembru 2024. godine u Tužilaštvu BiH održan je sastanak između glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Milanka Kajganića, i glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske (DORH) Ivana Turudića zajedno sa saradnicima i glavnog tužioca Republičkog javnog tužilaštva Rs Željke Radović. Na sastanku je razgovarano o nastavku i unapređenju zajedničke saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina, kao i predmeta organizovanog kriminala i korupcije. Fokus sastanka je bio na prevazilaženju problema u predmetima u kojima su osumnjičeni i optuženi nedostupni.
“U martu 2024. godine izvršena je cjelokupna analiza svih KTRZ predmeta u fazi istrage i prijave u kojima su evidentirana nedostupna lica. Ovom analizom i pregledom predmeta ne samo što se utvrdio broj predmeta koji su podobni za ustupanje u zemlje regije, nego se željelo ukazati da tužioci Posebnog odjela za ratne zločine TBiH postupaju u navedenim predmetima bez obzira što postoji nedostupno jedno ili više lica u tim predmetima i bez obzira što po nekim upućenim zamolnicama u tim predmetima još nije postupljeno, uzimajući u obzir činjenicu da u pojedinim predmetima postoje osumnjičena dostupna i nedostupna lica pravosuđu BiH”, piše na stranici Tužilaštva BiH.
