Sigurna kuća u Bijeljini jedna je od četiri u našoj zemlji u koju se smještaju i žrtve trgovine ljudima. Prošle godine ih je bilo 15.
Više od 39 hiljada slučajeva trgovine ljudima zabilježeno je u Evropi u posljednje dvije decenije, podaci su Međunarodne organizacije za migracije.
Ni naša zemlja nije izuzetak. Iz nevladinog sektora iznose zabrinjavajuće podatke, više od 90 odsto žrtava trgovine ljudima u našoj zemlji je maloljetno.
U Bosni i Hercegovini u 2024. godini registrovano je 37 žrtava trgovine ljudima, od čega su čak 25 maloljetnici. Prema podacima Fondacije Lara iz Bijeljine, dominantni oblici eksploatacije su prosjačenje, radna eksploatacija i seksualno iskorištavanje.
"Ti brojevi identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima u posljednjih 4.5 godina su između 30 i 4. Ono što je indikativno za BiH, ali i za region, je da su djeca predominantno žrtve, u svrhu prosjačenja, prisinih brakova maloljetničkih brakova i prisiljavanja na kriminalne aktivnosti. Žene su trgovane u svrhu seksualne eksploatacije, muškarci u svrhu radne eksploatacije", rekla Dragana Petrić iz Fonacije Lara Bijeljina.
Iz nevladinog sektora apeluju da sumnju na trgovinu ljudima može prijaviti bilo ko, te da je neprijavljivanje također krivično djelo.
Sumnju na trgovinu ljudima može prijaviti bilo ko policiji ili centru za socijalni rad. Ukoliko se kontaktira Centar za socijalni rad, oni potom kontaktiraju policiju koja dalje kontaktira zdravstvene ustanove i nadležnog tužioca da se žrtva po potrebi i ukoliko se ustanovi da je neophodan smješta dalje u sigurnu kuću, gdje joj se određuje staratelj ukoliko je maloljetna.
"Broj djece raste, kao i potreba da na neki način osvijestimo tu činjenicu, da kompletna javnost osvijetli tu činjenicu, da gdje primijeti dijete više puta u zapuštenom i zanemarenom stanju, sa povredama, izgubljeno, bez pratnje odrasle osobe, da to prijavi i traži intervenciju nadležnih institucija", izjavila je Mirsada Poturković iz Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo.
Sigurna kuća u Bijeljini jedna je od četiri u našoj zemlji u koju se smještaju i žrtve trgovine ljudima. Prošle godine ih je bilo 15.
"Osnovna uloga kad dođe u sigurnu kuću je da se stabilizuje, da se smiri, da ima osjećaj da je na sigurnom i bezbjednom mjestu. Jako je zabrinjavajuće to da u posljednjem periodu u sigurnim kućama imamo sve veći broj djece koja su žrtve potencijalne trgovine ljudima i oni su isključivo bez roditeljske pratnje, što negdje govori koliko je rasprostranjen ovaj oblik nasilja", rekla je Milka Stević, koordinatorica Sigurne kuće u Bijeljini.
Procjene međunarodnih organizacija su da je oko 27,6 miliona osoba u svijetu žrtva trgovine ljudima. Većina žrtava prisiljena je na rad, prosjačenje ili druge oblike zlostavljanja, a žene i djevojčice čine više od 70 odsto njih, piše BHRT.
