Masovne demonstracije su se krajem 2025. godine uglavnom smirile, blokade na svim fakultetima su obustavljene, a studenti su se vratili redovnim akademskim obavezama.
Srbija je u 2026. ušla u predizbornu atmosferu – iako izbori još nisu ni raspisani. Nakon više od godinu dana demonstracija, blokada i političkih napetosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je izazov studenata i građana koji traže vanredne parlamentarne izbore, piše Deutsche Welle.
Kada će oni biti raspisani, međutim, i dalje je otvoreno pitanje. Vučić je prethodnih mjeseci postepeno sužavao i konkretizovao moguće datume izlaska na birališta. Od neodređenog "prije zakonskog roka", preko "kraja 2026. ili početka 2027. godine", došlo se do najava da bi izbori mogli biti održani u oktobru, novembru ili decembru. Ako predsjednik održi riječ, na tim bi izborima mogao izgubiti, smatra profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević. "Najveća snaga studenata i opozicije je promjena koju smo vidjeli u biračkom tijelu. Blok vlasti i blok opozicije danas su relativno ravnopravni i prvi put ćemo imati izbore na kojima vlast ne samo da može izgubiti, nego bi ih vjerovatno izgubila", ocjenjuje Spasojević za DW.
Nova strategija: Sa blokada na terenski rad u svako selo
Masovne demonstracije su se krajem 2025. godine uglavnom smirile, blokade na svim fakultetima su obustavljene, a studenti su se vratili redovnim akademskim obavezama. Studentski pokret je tako ušao u fazu transformacije. Umjesto na ulične proteste, fokus su prebacili na pripreme za izbore. Nakon dugotrajnog procesa selekcije vlastitih kandidata za parlament, sada rade na formiranju izbornih štabova, obuci posmatrača i oblikovanju programa.
Dok jedan dio studenata obilazi građane u kampanji "od vrata do vrata", drugi organizuje akcije poput "Student u svakom selu". Studenti iz Novog Sada, Danilo Erdeljan i Sonja Hajduković, redovno su na terenu. Cilj je izgradnja povjerenja i razbijanje negativne slike koju su godinama gradili provladini tabloidi. "Vlast čeka da vidi hoće li se ljudi umoriti i odustati, ali nam u isto vrijeme daje više vremena da se pripremimo", priča Danilo Erdeljan. On dodaje da je vladajuća koalicija već pokazala nesnalaženje u logističkom osiguravanju izborne prevare na lokalnom nivou, što će biti još teže sprovesti na republičkim izborima.
Ujedinjenje opozicije i evropska alternativa
U opozicionoj javnosti i dalje vlada uvjerenje da bez širokog jedinstva nema pobjede. Ipak, Dušan Spasojević smatra da stvaranje jedinstvene liste više nije realan scenario. Izvjesno je da će se na izborima, uz listu SNS-a i studentsku listu, pojaviti i drugi akteri. Iz Zeleno-lijevog fronta (ZLF) poručuju da su više puta pozivali studente na razgovor, ali odgovor je izostao. "Vučićeva je to podmetačina, ta konfrontacija koju često izazivaju ljudi koji rade za SNS", kaže narodni poslanik ZLF-a Radomir Lazović.
Uprkos razlikama, dio stranaka formirao je zajednički front koji u prvi plan ističe proevropsku orijentaciju. Spasojević ocjenjuje da je to dobra taktika jer se ponovo otvara prostor za evropske integracije, dok se vlast sve više okreće nacionalističkoj retorici. S druge strane, Aleksandar Vučić čvrsto drži kartu datuma izbora, nastojeći da ih zakaže u trenutku koji je za njega najpovoljniji. Paralelno s tim, raste pritisak unutar sistema – zabilježene su stotine otkaza u javnom sektoru, dok se protiv brojnih studenata vode postupci zbog navodnog ugrožavanja ustavnog poretka. Godina će biti duga, ali studenti poručuju: "Ovo nije trka na kratke staze, nego maraton."
