Dok se metalska industrija u Bosni i Hercegovini suočava s kolapsom, a cijene goriva diktiraju svakodnevicu, projekt Južne plinske interkonekcije nameće se kao strateško pitanje opstanka. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, u razgovoru za N1, pojašnjava zašto je uvođenje stranog investitora ključno i šta Federacija dobija ovim "opasnim presedanom".
Nakon što je Predstavnički dom Federalnog parlamenta potvrdio izmjene zakona, oči javnosti uprte su u Dom naroda. Ministar Lakić ne krije optimizam, ali naglašava da je rasprava neophodna kako bi se otklonile sve dileme.
"Očekujem značajan broj pitanja i diskusija, obzirom da se radi o nečemu što je i jedna vrsta novine. To je pravi način gdje trebamo o svemu raspraviti, iskomunicirati i otkloniti sve dileme. Na kraju se nadam stopostotnom usvajanju ovog zakona i na Domu naroda", poručuje ministar.
Alarm iz Evropske unije: Rok koji se ne smije probiti
Glavni pokretač izmjena zakona i uvođenja direktnog investitora nije bila puka politika, već jasan ultimatum s međunarodnog tržišta.
"Dobili smo od Evropske unije jedno znatno upozorenje kroz donošenje odluke o zabrani korištenja ruskog gasa od 1. 1. 2028. godine, što je napravilo ogroman alarm u cijeloj BiH“, ističe Lakić. Upravo taj datum odredio je novi smjer djelovanja: „Tražili smo način kako da obezbijedimo do tog roka dovod plina iz drugog pravca i da našoj privredi i građanima ponudimo alternativu", dodaje.
Na pitanje da li je realno da projekt bude završen za manje od dvije godine, ministar povlači paralelu s tromim sistemom javnih nabavki koji je opterećivao BH Gas:
"Kada to gradi javno preduzeće, u obavezi je primjenjivati zakon o javnim nabavkama. Vidimo šta se dešava sa žalbenim postupcima. Međutim, imamo sad potpuno drugu situaciju – investitor će biti firma koja nema obavezu da primjenjuje taj zakon i automatski imamo skraćenu proceduru. Ne želim razmišljati o drugom roku osim 1. 1. 2028. godine, koliko god on bio možda i previsoko postavljen."
"Opasan presedan" ili nužno prilagođavanje?
Transparency International BiH upozorio je da je definisanje konkretnog investitora u samom tekstu zakona rizičan potez. Lakić priznaje da je riječ o novini, ali postavlja kontra-pitanje kritičarima:
"Zašto bježimo od promjene naših navika iz prethodnog perioda? Zašto se ne prilagođavamo potrebama i interesima građana i privrede? Apsolutno podržavam sve ljude koji imaju brigu, pa imam je i ja prvi. Moramo mnogo toga uraditi da ugovor između Vlade Federacije i investitora bude toliko popunjen odredbama da zaštiti interese Federacije BiH."
Ministar posebno naglašava zaštitu imovine, što je bila jedna od glavnih briga javnosti.
"U jednom od članova je napisano: sve eksproprisane površine koje se odnose na južnu interkonekciju automatski se pretvaraju u dobro od opšteg interesa. A to prevedeno znači da to više ne može biti vlasništvo investitora i to je ono čime mi štitimo interese Federacije BiH", pojašnjava Lakić.
SPV model: Zašto firma bez radnika?
Dileme oko kredibiliteta američke kompanije koja nema istoriju projekata niti registrovane radnike u BiH, Lakić rješava pozivanjem na svjetsku praksu.
"Ovakvi projekti se na svjetskom nivou realizuju na način da se formiraju nove firme koje se zovu SPV, i koje su isključivo formirane da bi završile jedan projekat. Nama je najbitnije da imamo firmu koja može obezbijediti finansijska sredstva. Ugovor na 20-30 godina će biti ključ zaštite interesa Federacije BiH", kaže Lakić.
Državna imovina kao konačni uslov
Na pitanje u čijem će vlasništvu biti nekretnine na trasi gasovoda, Lakić je rekao da su izmjene zakona upravo zbog toga važne.
"U jednom od članova, u stavu 5 je napisano da se sve eksproprisane površine koje se odnose na Južnu interkonekciju automatski pretvaraju u dobro od opšteg interesa. A to prevedeno znači da to više ne može biti vlasništvo investitora", pojasnio je Lakić.
Iako Federacija ubrzano radi na svom dijelu posla, sudbina projekta na kraju ipak zavisi od dogovora na nivou države Bosne i Hercegovine.
"Problemi državne imovine su na državnom nivou i oni u ovom trenutku nisu riješeni. Ovim zakonom se nikako ne može riješiti problem državne imovine, da se razumijemo. Ako se ne bude riješio taj problem, ni ovaj projekat neće biti implementiran. Bez tog rješenja nema ovog projekta, ali nema ni drugih projekata koji su bitni za izgradnju infrastrukture u BiH", zaključuje Lakić uz napomenu da bi nepostizanje dogovora značilo energetski kolaps i za Rs u trenutku kada ruski gas prestane da teče.
BH Gas ostaje u sistemu
Na pitanje da li se izmjenama zakona smanjuju ingerencije BH Gasa, Lakić je odgovorio da smatra da će ta kompanija biti još kvalitetnija.
"Biće još bolji. Biće još kvalitetniji. Razvijaće se i više nego što se razvio do sada", kazao je Lakić.
Podsjetio je da BH Gas ima svoju referencu iz 2012. godine, kada je završio 40 kilometara gasovoda, ali i niz novih zadataka koji ga čekaju.
"BH Gas dalje razvija zapadnu interkonekciju, Unsko-sanski kanton, sjevernu interkonekciju, Posavski kanton, Brčko distrikt, Tuzlanski kanton. Znači, BH Gas se ne zaustavlja sa razvojem", istakao je Lakić.
