Weafer ističe da spektakularne eksplozije ne znače nužno i veliku štetu. „Ako pogodite rezervoar za naftu, posebno onaj koji nije pun, pare se zapale i dobijete plamen. Zato to izgleda veoma spektakularno.”
Ukrajinski dronovi posljednjih sedmica gađaju ruske rafinerije, terminale i pumpne stanice duboko iza linije fronta, ali rast cijena nafte zasad ublažava ekonomski udar na Moskvu.
Napadi su usmjereni na ruski energetski sektor, ključni izvor prihoda za finansiranje invazije na Ukrajinu. Pogađani su objekti u Tuapseu na Crnom moru, u Permskoj regiji više od 1.500 kilometara od Ukrajine, te u Ust-Lugi na Baltiku, jednom od najvećih ruskih izvoznih terminala za naftu i gas. Time je rat postao vidljiv i stanovnicima ruskih područja daleko od fronta.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija od početka godine izgubila najmanje sedam milijardi dolara kao direktnu posljedicu udara na naftni sektor. Ranije je rekao da ukrajinske obavještajne službe bilježe pad izvoza iz ključnih luka poput Ust-Luge i Primorska. Stručnjaci navode i da su napadi poremetili ruske rafinerijske kapacitete, dok sankcije otežavaju nabavku rezervnih dijelova.
Ipak, puni ekonomski efekat još nije jasan. Međunarodna agencija za energiju saopćila je da su ruski izvoz sirove nafte i naftnih derivata u martu porasli za 320.000 barela dnevno, na 7,1 milion, dok su prihodi od izvoza gotovo udvostručeni, sa 9,7 na 19 milijardi dolara. Analitičar Chris Weafer ocijenio je da su američki potezi protiv Irana i skok cijena nafte spasili ruski budžet od krize koja se nazirala krajem februara.
Weafer ističe da spektakularne eksplozije ne znače nužno i veliku štetu. „Ako pogodite rezervoar za naftu, posebno onaj koji nije pun, pare se zapale i dobijete plamen. Zato to izgleda veoma spektakularno.”
Dodao je da je mnogo veća šteta kada se pogode pumpne stanice, kompresori ili utovarna infrastruktura, ali da su ti dijelovi, kako kaže, bolje zaštićeni.
Napadi imaju i snažan ekološki učinak. Nakon udara u Tuapseu vlasti su upozorile na visoke koncentracije benzena u zraku i pozvale stanovnike da manje borave napolju. Građani su prijavljivali „crnu kišu”, masne kapljice na koži i odjeći, a ruski mediji objavljivali su prizore onečišćenih pasa, mačaka, ptica, riba i nasukanih delfina. Ekološki aktivist Vladimir Slivyak upozorio je: „U moru ima mnogo nafte. U narednih nekoliko godina svaka oluja će donositi još više naftnog zagađenja na obalu.”
