Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopćio je građanima da Srbija nije dobila pozitivnu odluku u vezi s Naftnom industrijom Srbije (NIS) iz Sjedinjenih Američkih Država, te da će NIS-ove pumpe biti zatvorene.
Prema zvaničnim podacima, srpska naftna kompanija s većinskim ruskim vlasništvom drži oko 20 posto ukupnih benzinskih stanica u Srbiji, a od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu.
Ukupan broj benzinskih stanica u zemlji iznosi 1.520, pokazuju podaci Ministarstva vanjske i unutrašnje trgovine. Od toga je najviše NIS-ovih pumpi – ukupno 327. U ovu brojku ulaze i Gazpromove benzinske stanice, kojih ima 29, što su potvrdili iz Naftne industrije Srbije.
Iako NIS drži oko 20 posto pumpi u Srbiji, njihov promet je daleko veći i iznosi blizu 50 posto, što znači da prodaju više goriva nego sve druge benzinske stanice zajedno.
Ova situacija ne izgleda nimalo dobro, s obzirom na to da je Aleksandar Vučić rekao da je najveći problem za potrošače to što će pumpe NIS-a biti zatvorene, a od 13. decembra i Lukoilove, te upozorio da zbog toga može doći do gužvi na drugim pumpama – ukoliko se u kratkom periodu nešto bitno ne promijeni, piše Nova.rs.
Sankcije NIS-u
Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile su na snagu 9. oktobra ove godine. Kako je tada saopćio NIS, kompaniji nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja je omogućavala nesmetano operativno poslovanje.
U saopćenju je navedeno da NIS od januara, od trenutka stavljanja na SDN listu (Specially Designated Nationals), pažljivo prati situaciju i nastoji prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima.
NIS je tada istakao da, u saradnji s partnerima, Vladom Srbije i akcionarima, radi na prevazilaženju situacije.
Za sankcije se znalo od januara
Odluku o uvođenju sankcija ruskim energetskim kompanijama – Surgutnjeftu i Gazpromnjeftu, kao i njihovim podružnicama, s ciljem smanjenja prihoda Moskve od prodaje energenata koji se koriste za finansiranje rata u Ukrajini, američki Sekretarijat za finansije donio je 10. januara ove godine.
Od tada traju pregovori između Vašingtona, Beograda i Moskve, kao i konstantna odgađanja početka primjene sankcija prema NIS-u.
Sankcije su prvobitno trebale stupiti na snagu 27. februara, ali su od tada više puta odlagane.
Iz dokumenata objavljenih na Beogradskoj berzi u februaru vidjelo se da je Gazpromnjeft, kćerka firma Gazproma, smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u sa 50 na približno 44,85 posto, dok je Gazprom povećao svoj udio sa 6,15 na 11,30 posto.
