Rušenje džamija Zulfikar-pašina i Mehdi-begova u Banjoj Luci, džamija u mjestima Perino Polje – Čikule (općina Gradiška), džamije u mjestu Tekija i džamije u mjestu Orahova u naselju Haluga (općina Gradiška) istraživali su kao krivično djelo “uništavanje kulturnih i historijskih spomenika” iz Kaznenog zakona SFRJ.
Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci obustavilo je u februaru istrage o rušenju pet džamija tokom rata u ovom gradu zbog zastare ovih predmeta, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
U pet predmeta protiv nepoznatog lica ili više njih zbog rušenja pet džamija u periodu od marta do jula 1993. godine, Okružno javno tužilaštvo Banja Luka donijelo je tužilačke odluke o obustavi istrage, potvrđeno je iz ovog tužilaštva za BIRN BiH.
Iz Tužilaštva su objasnili da su rušenje džamija Zulfikar-pašina i Mehdi-begova u Banjoj Luci, džamija u mjestima Perino Polje – Čikule (općina Gradiška), džamije u mjestu Tekija i džamije u mjestu Orahova u naselju Haluga (općina Gradiška) istraživali kao krivično djelo “uništavanje kulturnih i historijskih spomenika” iz Kaznenog zakona SFRJ.
Odluka o obustavi istrage donesena je “iz razloga jer je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja na koju se pazi po službenoj dužnosti”, potvrdili su iz Okružnog javnog tužilaštva.
Istragu o rušenju ovih džamija Okružno javno tužilaštvo vodilo je još prije 2014. godine, kada je predmet prebačen na Državno tužilaštvo, kazali su iz Tužilaštva u Banjoj Luci. Prema navodima ovog tužilaštva, predmet su ponovo dobili u rad 2020. godine, nakon što je donesena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, prema kojoj su manje složeni predmeti trebali biti prebačeni na niža tužilaštva kako bi se ubrzao rad na predmetima ratnih zločina.
Ali u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini su za BIRN BiH rekli kako ih je Okružno javno tužilaštvo obavijestilo da rušenje džamija nije istraživalo kao ratni zločin.
Zbog toga je na tužilačke odluke donesene u februaru ove godine Islamska zajednica u BiH uložila pritužbe kancelariji tužioca, koje su odbijene kao neosnovane, potvrdili su iz Islamske zajednice.
Aldina Suljagić-Piro iz Uprave za pravne i administrativne poslove Islamske zajednice u BiH kaže da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka u svojm naredbama navelo da se u radnjama nepoznatih počinilaca stiču obilježja krivičnog djela uništavanja kulturno-historijskih spomenika iz Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), kao zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
“Isti taj zakon je primijenjen kao najblaži za počionica s obzirom da je naprijed opisano krivično djelo propisivalo kaznu zatvora od jedne do 15 godina, pri čemu zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa kada protekne 15 godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći zatvorska kazna od deset godina”, kaže Suljagić-Piro, navodeći detalje o kojima je obaviješten Medžlis Islamske zajednice Banja Luka.
Iz Islamske zajednice su potvrdili da su medžlisi u Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišci podnijeli pritužbe protiv naredbi o radilo o krivičnom djelu ratnog zločina, za koje, po međunarodnom pravu, zastarjelost ne može nastupiti. Te je pritužbe, kažu iz Islamske zajednice, Okružno javno tužilaštvo svojim rješenjima odbilo kao neosnovane.
Nakon toga je Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović uputio pritužbe na adrese Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine, u kojima je zatražio da Sud poništi naredbe i rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, potvrdili su za BIRN BiH iz Islamske zajednice.
Oni su u svom zahtjevu, u koji je BIRN BiH imao uvid, zatražili da u skladu s odredbama međunarodnog prava i Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica, Sud BiH preuzme nadležnost za krivično gonjenje “osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine, posebno na teritoriji današnje Republike Srpske, te provede istražne radnje, nastavi postupke protiv onih koji su bili odgovorni”.
“Zatraženo je da se rušenje džamija krivično procesuira kao ratni zločin, krivično djelo ‘zločin protiv čovječnosti’ ili teško kršenje odredbi o zabrani uništavanja i prisvajanja vakufske imovine širokih razmjera”, navode iz Islamske zajednice.
U dopisu koji su, kako kažu iz Islamske zajednice, 29. jula 2021. godine dobili od Suda BiH, navodi se da je Državni sud odlučio da, shodno Zakonu o krivičnom postupku BiH, rješenjem preuzme predmete Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, te da ih dostavi Tužilaštvu BiH radi provođenja istrage.
Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH, a iz Suda BiH nisu dostavili odgovore na pitanja o zahtjevu da ovaj predmet preuzme Državno tužilaštvo.
U slučaju rušenja džamije Aladža u Foči, Tužilaštvo BiH je krajem 2018. godine podiglo optužnicu prema kojoj je Goran Mojović optužen da je počinio krivično djelo “zločini protiv čovječnosti”. On je trenutno nedostupan domaćem pravosuđu.
