Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ima pravo do 1. maja, prema zakonima SAD-a, da koristi američku vojsku u Iranu, a onda bi mogao odvesti državu u ozbiljnu ustavnu krizu.
Naime, prema zakonima SAD-a, predsjednik države ima pravo da, bez dopuštenja Kongresa, koristi američku vojsku na stranom ratištu do 60 dana.
Ovaj rok bi trebalo da ističe 1. maja, iako pojedini analitičari u SAD-u smatraju da on ističe 29. aprila. Razilaženje u datumima je plod relativno nejasnog zakona koji ne pravi razliku između početka sukoba (što je za rat SAD-a protiv Irana 28. februar) i dana kada je o ratu obaviješten Kongres (što je 2. mart).
Međutim, situacija se dodatno komplikuje zbog primirja koje je trenutno na snazi. Mnogi republikanci, ali i pojedini članovi Demokratske stranke, ne vjeruju da se period primirja, koji sada već traje duže od originalne dvije sedmice, treba uključiti u period od 60 dana propisan zakonom.
Što se tiče samog zakona i njegovog provođenja, Kongres nikada nije glasao u korist limitiranja moći koju ima predsjednik SAD-a, bez obzira na brojne pokušaje, uključujući i nekoliko njih tokom prethodnih mjeseci.
Pored toga, sudovi u SAD-u, uključujući i Vrhovni sud, nikada nisu odlučivali o ustavnosti ovog zakona, čime je još veća nepoznanica šta će se tačno desiti kada istekne rok.
Bez obzira što zakon nije proveden i što se sudovi o njemu nisu oglašavali, prijašnje administracije su tražile kreativne načine da ga zaobiđu, kako bi izbjegli situaciju u kojoj bi se mogao naći Trump.
Ronald Reagan je prvi američki predsjednik koji je mogao ući u sukob sa zakonom kada je poslao marince u Liban kao dio mirovne misije. On nije formalno obavijestio Kongres nešto manje od godinu dana da su marinci u Libanu, dok nisu bili predmet napada, kada je autorizirao upotrebu sile.
Kao dio dogovora s Kongresom, Reagan je tek tada ušao u svoj dozvoljeni period od 60 dana, a onda je Kongres odobrio djelovanje marinaca u Libanu narednih 18 mjeseci.
Kao i Reagan, Obama je imao sukob s Kongresom po ovom pitanju 2011. godine, kada je u fokusu bila Libija. Tadašnji predsjednik SAD-a je odbio savjete svojih advokata i nastavio s akcijom bombardovanja bez odobrenja Kongresa, ali je poslao jednog od svojih saradnika na saslušanje da pojasni odluku.
Harold Koh, koji je tada bio na visokoj poziciji u State Departmentu, je rekao da se ne treba obavijestiti Kongres jer "američke trupe nisu u neposrednoj opasnosti" i jer se većina akcije provodi iz daljine, koristeći dronove.
Isto pojašnjenje je Trump iskoristio prethodne godine, kada je počeo svoju akciju bombardovanja brodova u Karipskom moru.
Bez obzira na prijašnje slučajeve, Trumpov rat u Iranu je unikatan i bit će zanimljivo vidjeti da li će Kongres reagovati.
