Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da "ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine sedam dana" usred ekstremno hladnog vremena i da je on na to pristao.
"Nikada nisu iskusili takvu hladnoću. I ja sam lično zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao", rekao je Trump.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzalud.
"Rekli su mi 'ništa nećeš dobiti'. A, ipak sam to učinio", dodao je Trump na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla trenutna potvrda o sedmodnevnom prekidu napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trumpovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji pomažu "u zaštiti života".
Zelenski je dodao da je to pitanje razmatrano tokom trostranih razgovora o okončanju četverogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
"Hvala vam, predsjedniče Trump! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori provedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata", napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine u januaru su padale i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s dosad neviđenim nestancima energije, uzrokovanim ruskim zračnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i električnu energiju.
Ukrajinska služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti još oštriji pad temperatura, koji će zahvatiti gotovo sve regije zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopćile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade "danonoćno" kako bi stanovnicima ponovo osigurali toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim regijama Dnjipropetrovsk, Donjeck i Zaporižja. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada, u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i u većim gradovima poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donjeckoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je "bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva", napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regijama upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
"Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati napasti kritičnu infrastrukturu naših gradova", napisao je gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebala bi početi 1. februara u Abu Dhabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfax, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo znakova usporavanja borbi na linijama fronta, niti naznaka da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
