Bloomberg je u nedjelju pisao kako bi Trump odlučivao ko je član odbora, a svaka bi država sudjelovala u radu tog tijela ne duže od tri godine od stupanja povelje na snagu, osim ako uplate milijardu dolara.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvan je u takozvani "odbor za mir" američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavio je Kremlj u ponedjeljak.
"Trenutno radimo na detaljima te ponude te se nadamo uspostavljanju kontakta s američkom stranom kako bi pojasnili sve detalje", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfax.
Odbor je prvobitno pokrenut radi Pojasa Gaze, a Rusija održava odnose sa svim stranama uključenim u sukob – Izraelom, palestinskim pokretom Hamas te Palestinskom samoupravom.
Moskva je pozdravila Trumpov poziv, kao država koja se dugo smatra ključnim faktorom na Bliskom istoku te nastavlja tamo zagovarati svoje geopolitičke interese, piše agencija dpa.
Trumpova odluka smatra se svojevrsnim poticajem za Putina jer ga djelomično vraća na međunarodnu scenu nakon što ga je dio svijeta izolirao zbog ofanzive na Ukrajinu.
Pozivnice da se pridruže odboru za mir dobili su i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, argentinski predsjednik Javier Milei, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev te uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijajev.
Odborom će predsjedavati Trump, a u njemu su i bivši britanski premijer Tony Blair, američki državni sekretar Marco Rubio, Trumpov zet Jared Kushner te posebni američki izaslanik Steve Witkoff.
To je tijelo dio druge faze Trumpovog mirovnog plana za Pojas Gaze koji predviđa potpuno razoružanje palestinskog pokreta Hamas. Odbor će nadzirati novu komisiju palestinskih stručnjaka koji će nadzirati svakodnevne poslove u Gazi.
No, svjetski mediji, pozivajući se na nacrt njegove osnivačke povelje, pišu da ga je Trump zamislio kao dugotrajnije tijelo koje bi bilo alternativa Ujedinjenim narodima.
Bloomberg je u nedjelju pisao kako bi Trump odlučivao ko je član odbora, a svaka bi država sudjelovala u radu tog tijela ne duže od tri godine od stupanja povelje na snagu, osim ako uplate milijardu dolara.
Odluke bi se donosile glasom većine država, no uz potvrdu predsjednika tog tijela, prenio je taj američki medij.
