Trump pred vratima Sarajeva, a politička neizvjesnost ključa u Sarajevu. Milijarde u igri između plinovoda i prijateljskih susreta u Bakincima. Sjedi li američki faktor na dvije stolice?
Šta je na papiru sarajevskih, a šta banjalučkih lobista? Državne institucije u mrtvom čvoru dok sve trese izborna groznica. U čijim rukama je lijek ili za ovaj virus nema lijeka? Gost Plenuma bio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, govorio je o globalnim sukobima, ulozi velikih sila, ekonomskim posljedicama kriza, ali i unutrašnjim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, uz jasnu poruku da je povratak diplomatiji jedini izlaz iz sve opasnijih međunarodnih tenzija.
Na samom početku naglasio je da je prioritet cijelog svijeta smirivanje sukoba i zaustavljanje stradanja civila.
„Svi prije svega želimo da se pregovori i razgovori vrate na diplomatske stolove. Ne želimo gledati stradanje civila, posebno u ovako osjetljivim regijama. Ovakvi sukobi, pogotovo kada su uključene velike sile, nose mnogo veći rizik nego bilo koji drugi ratovi koje smo gledali širom svijeta“, rekao je Konaković.
Posebno je upozorio na opasnost širenja sukoba i potencijalne katastrofalne posljedice.
„Ta mogućnost nuklearne katastrofe, koja u ovakvim okolnostima nije isključena, čini situaciju dodatno opasnom. Jedna mala iskra može zapaliti cijeli region, a onda i šire – i to je ono što nas sve mora zabrinuti“, istakao je.
Govoreći o ekonomskim posljedicama, naglasio je da ratovi danas imaju globalne efekte.
„Ekonomski poremećaji koji nastaju kao posljedica ovih sukoba lančano se prenose na cijeli svijet. Cijene energenata, transport, trgovina – sve to trpi. Zato svi priželjkujemo smirivanje situacije, više razgovora i više kontakta među državama“, kazao je.
Ukazao je i na ulogu međunarodne diplomatije i posredovanja.
„Vidimo da postoje pokušaji posredovanja, uključujući i neke države koje pokušavaju biti most između sukobljenih strana. Ti napori ponekad daju rezultate, ali su još uvijek nedovoljni. Potrebno je mnogo više pritiska i volje da se obje strane dovedu za isti sto“, rekao je.
Govoreći o globalnom poretku, Konaković smatra da se on ne može brzo promijeniti.
„Ne vjerujem da se svjetski poredak može tako brzo promijeniti. Sjedinjene Američke Države su i dalje sila broj jedan kada govorimo o vojnim kapacitetima, ali vidimo i pojavu novih odnosa i balansiranja snaga“, istakao je.
Dodao je da se i unutar velikih sila vode rasprave o odgovornosti za sukobe.
„Zanimljivo je da dio američke javnosti i administracije sve češće postavlja pitanje ko je inicijator pojedinih sukoba. To pokazuje da ni unutar velikih sistema ne postoji jedinstven stav“, kazao je.
Posebno se osvrnuo na ljudsku dimenziju ratova.
„Rat uvijek najviše pogađa nevine ljude. Stradanja civila, uništavanje infrastrukture, dugoročne posljedice po društvo – to su stvari koje ostaju i nakon što rat formalno završi“, naglasio je.
Podsjetio je i na iskustvo Bosne i Hercegovine.
