Ustavni sud ističe da izborni propisi predstavljaju jedno od ključnih područja za osiguranje slobodnih, fer i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana.
Milorad Dodik se, nakon što je Ustavni sud BiH suspendovao Izborni zakon, usvojen na njegovu inicijativu u Parlamentu Rs, sada poziva na odgovornost i za kršenje ustavnog poretka BiH, piše berlinski list TAZ.
Još uvijek se Milorad Dodik, Putinov simpatizer, mora pridržavati važećih pravila, piše berlinski Tageszeitung (TAZ), podsjećajući na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom je privremeno stavljen van snage Izborni zakon u Rs, nakon što se Dodik, kao predsjednik srpskog entiteta u BiH, u aprilu 2024 pobrinuo da taj zakon usvoji Narodna skupština Rs.
On je time, piše TAZ, želio stvari dovesti pred svršen čin. Međutim, do sada mu je, između ostalih, protivriječila misija Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE). I to se vjerovatno neće uskoro promijeniti.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocijenio, pojašnjava se dalje u tekstu, da novi izborni zakon entiteta Rs reguliše pitanja, koja su već regulisana izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH na njoj podređenu entitetsku Izbornu komisiju Rs. Time se istovremeno neki dijelovi izbornog zakona na državnom nivou proglašavaju nevažećim.
Kritike u vezi s Dodikovim izbornim zakonom su uputili i predsjedavajući OSCE-a Ian Borg i generalna sekretarka Helga Maria Schmid. Oni su ocijenili da etabliranje paralelnih struktura podriva opštu sigurnost i stabilnost zemlje i protivno je ustavnom poretku BiH.
U berlinskom listu se navodi i da u odluci Ustavnog suda od 24. jula stoji da se mora razjasniti da li Narodna skupština Rs ima ovlaštenja da zadire u pitanja, koja su već regulisana na državnom nivou i da ih na drugi način reguliše. Ustavni sud BiH je saopštio i da bi primjena takvog Izbornog zakona Rs "ozbiljno potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH" kao i da bi, pred predstojeće lokalne izbore, "nanijela nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa". Ustavni sud ističe da izborni propisi predstavljaju jedno od ključnih područja za osiguranje slobodnih, fer i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana, a BiH se trenutno priprema za lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra, piše TAZ.
U sada važećem Izbornom zakonu za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pojašnjava autor teksta, ugrađene su mjere protiv izborne prevare, koje su donesene nakon iskustava s posljednjih izbora, posebno nakon očitih izbornih manipulacija na posljednjim predsjedničkim izborima u korist Dodika, što je dovelo i do reakcije visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH osigurao da izbori u oktobru budu transparentni i kontrolisani.
"Ipak, Dodiku su još uvijek odškrinuta vrata. Ova mjera, kako se navodi u odluci suda, ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti zakona u srpskom entitetu. Konačnom odlukom sve bi se moglo promijeniti. Dodik sada pokušava da diskredituje nezavisne strane članove Ustavnog suda i da ih se riješi. 'Stranci žele uništiti Dejtonski sporazum', izjavio je Dodik nedavno, otkrivajući svoje prave namjere: staviti šume i rudna bogatstva u državnom vlasništvu pod svoju kontrolu", zaključuje se u tekstu njemačkog lista Tageszeitung.
