Spor je započeo još u periodu kada je na čelu RTVFBiH bio Jasmin Duraković, koji danas obavlja funkciju savjetnika generalnog direktora RTVFBiH za program, produkciju i digitalnu transformaciju.
Presuda Općinskog suda u Sarajevu u sporu između Radiotelevizija Bosne i Hercegovine i Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine otvorila je mnogo dublje pitanje – kako je godinama funkcionisao javni RTV sistem u Bosni i Hercegovini.
Sudski epilog višegodišnjeg spora između BHRT-a i RTVFBiH pokazao je da višemilionski zahtjev Radiotelevizija Bosne i Hercegovine prema Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine nije imao čvrst pravni i računovodstveni temelj. Općinski sud u Sarajevu odbio je tužbeni zahtjev vrijedan više od sedam miliona konvertibilnih maraka, čime je stavio tačku na spor koji je godinama opterećivao odnose unutar javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini.
Spor je započeo još u periodu kada je na čelu RTVFBiH bio Jasmin Duraković, koji danas obavlja funkciju savjetnika generalnog direktora RTVFBiH za program, produkciju i digitalnu transformaciju.
Duraković podsjeća da je uprava RTVFBiH u to vrijeme insistirala na tome da finansijski odnosi unutar javnog RTV sistema moraju biti jasno utemeljeni u zakonima i preciznim ugovorima.
„Stav tadašnje i današnje uprave RTVFBiH proizilazio je prije svega iz odredbi Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine, koji jasno definiše principe saradnje i ravnopravnosti javnih emitera unutar sistema. Taj zakon ne predviđa odnos u kojem jedna institucija nameće finansijske obaveze drugoj bez jasnih ugovornih osnova i transparentne evidencije usluga“, ističe Duraković.
Zakon o javnom RTV sistemu nije poštovan
Prema njegovim riječima, problem je bio mnogo dublji od samog sudskog spora.
„Tadašnja uprava BHRT-a često je ignorisala upravo taj zakon i ponašala se kao da ima nadređenu poziciju u odnosu na druge javne servise. Takav pristup nije bio u skladu sa duhom javnog RTV sistema, koji je zamišljen kao model saradnje ravnopravnih institucija“, smatra Duraković.
On posebno naglašava jednu važnu činjenicu koja se, kako kaže, često pogrešno interpretira u javnosti.
„BHRT nikada nije bio vlasnik javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini, nego samo jedan od njegovih javnih emitera. Zakon je predvidio sistem saradnje ravnopravnih servisa, a ne centralizirani model u kojem jedna institucija određuje pravila drugima“, kaže Duraković.
Uprava RTVFBiH je u vrijeme spora, dodaje on, smatrala da je njena obaveza zaštititi javna sredstva i insistirati na transparentnim pravilima.
„Javni servis ne može i ne smije prihvatati finansijske obaveze koje nisu jasno definisane ugovorima, preciznim pravilima i potpunom dokumentacijom“, navodi Duraković.
Presuda suda, prema njegovim riječima, potvrdila je da takav pristup nije bio neopravdan.
Blokada Korporacije nanijela štetu javnom rtv sistemu
Ipak, ova sudska odluka, smatra on, otvara i mnogo šire pitanje funkcionisanja javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini.
„Ova presuda indirektno potvrđuje da se godinama nije dosljedno poštovao Zakon o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine. Upravo takav odnos prema zakonu doveo je i do blokade uspostavljanja Korporacije javnih emitera, koja je trebala biti ključni mehanizam koordinacije i zajedničkog upravljanja sistemom“, ističe Duraković.
Prema njegovim riječima, posljedice takve blokade bile su dugoročne.
„Neuspostavljanje Korporacije značilo je da javni RTV sistem nikada nije dobio funkcionalni institucionalni okvir kakav je zakon predvidio. Umjesto saradnje i koordinacije, sistem je godinama funkcionisao kroz sporove, administrativne improvizacije i različita tumačenja nadležnosti. To je, nažalost, nanijelo ozbiljnu štetu razvoju javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini“, smatra Duraković.
On dodaje da blokada uspostavljanja Korporacije ne bi smjela biti trajno opravdanje za stagnaciju sistema.
„Ukoliko Radio-televizija Rs ne želi učestvovati u uspostavljanju Korporacije javnih emitera, ne postoji nikakva pravna prepreka da Radiotelevizija Bosne i Hercegovine i Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine pokrenu taj proces i uspostave model saradnje koji je zakon predvidio. U maloj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina to nije samo institucionalna potreba nego i elementarna ekonomska i domaćinska logika – javni servisi moraju racionalno koristiti resurse i sarađivati, umjesto da energiju i novac troše na međusobne sporove, S druge strane, RTRs-u su uvijek vrata otvorena da se vrate u sistem, dugoročno bi to bilo bolje i za njih“, naglašava Duraković.
On upozorava da u vremenu digitalnih platformi i globalne medijske konkurencije javni servisi ne mogu sebi priuštiti luksuz institucionalnih sukoba i nejasnih pravila.
„Javni RTV sistem postoji zbog građana koji ga finansiraju. Oni imaju pravo očekivati da taj sistem funkcioniše profesionalno, racionalno i transparentno. Sudske presude mogu riješiti pojedinačne sporove, ali samo ozbiljna institucionalna reforma može riješiti probleme koji su do tih sporova doveli“, zaključuje Duraković.
