Sud Bosne i Hercegovine oglasio se saopćenjem za javnost povodom aktuelnih prijedloga nacrta izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, upozoravajući na potrebu otvorenog, stručnog i inkluzivnog dijaloga o ovom izuzetno važnom zakonskom pitanju. Povod za reagovanje su informacije da su trenutno u proceduri dva različita nacrta izmjena i dopuna zakona, s potencijalno ozbiljnim posljedicama po funkcionisanje pravosudnog sistema na državnom nivou.
Kako se navodi u saopćenju, osnovni cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH trebao bi biti unapređenje pravne sigurnosti, jačanje institucionalnog okvira pravosuđa te usklađivanje domaćeg zakonodavstva s međunarodnim standardima i preporukama relevantnih međunarodnih institucija, uključujući i Venecijansku komisiju.
Sud BiH podsjeća da je u prethodnom periodu bio upoznat sa nacrtom izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH koji je predložilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. U tom procesu Sud je imao mogućnost da se upozna sa sadržajem nacrta te da, u okviru dalje procedure, dostavi svoje sugestije i stručna mišljenja. Prema ocjeni Suda, taj nacrt predstavlja optimalno rješenje koje je usklađeno sa mišljenjem Venecijanske komisije, barem do eventualnog donošenja novog, sveobuhvatnog zakona o sudovima na nivou BiH.
Međutim, Sud BiH izražava zabrinutost zbog činjenice da je 12. decembra 2025. godine putem medija saznao za novi nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, koji su u parlamentarnu proceduru uputili pojedini opozicioni poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Za razliku od ranijih nacrta, ovom prilikom Sudu nije data ni djelimična mogućnost da iznese svoje prijedloge, sugestije ili stručno mišljenje.
– Smatramo da je aktivno i suštinsko učešće pravosudnih institucija od ključne važnosti za kvalitet zakonskih rješenja – poručuju iz Suda BiH, upozoravajući da isključivanje institucije koja direktno zavisi od sadržaja ovog zakona može ozbiljno dovesti u pitanje kontinuitet njenog rada.
U saopćenju se dodatno naglašava da Sud BiH ima nadležnost za procesuiranje najtežih krivičnih djela propisanih državnim i entitetskim krivičnim zakonima, te da svaka zakonska intervencija koja nije pažljivo razmotrena može proizvesti dugoročne i štetne posljedice po pravni poredak Bosne i Hercegovine.
Sud BiH također izražava bojazan da posljednji nacrt, koji su predložili pojedini opozicioni poslanici, nije uzeo u obzir postojeću infrastrukturu Suda, koja je, kako se ističe, višestruko povoljnija po budžet institucija BiH u odnosu na predložena rješenja. Posebno se problematizira prijedlog izmještanja Apelacionog odjeljenja iz postojeće organizacije na drugu lokaciju, bez jasnih garancija da će nova lokacija imati adekvatan broj sudnica, tehničke i sigurnosne uslove neophodne za nesmetan rad Suda i Apelacionog odjeljenja unutar Kompleksa pravosudnih institucija na državnom nivou.
Dodatni problem, prema ocjeni Suda BiH, predstavlja činjenica da predloženi nacrt ne sadrži jasne odredbe koje bi regulisale pitanje kontinuiteta rada sudija Apelacionog odjeljenja na već započetim predmetima, do uspostave rada novog Apelacionog odjeljenja čiji bi izbor sudija direktno vršilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Upozorava se da bi usvajanje takvog zakonskog teksta moglo dovesti do pravne nesigurnosti i ozbiljnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu.
Na kraju, Sud BiH naglašava da su pitanja koja se uređuju izmjenama ovog zakona od izuzetnog značaja za funkcionisanje pravosuđa, te da je neophodno da se razmatranje svih predloženih nacrta odvija transparentno, uz učešće stručne javnosti, pravosudnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva.
– Javnost ima pravo biti pravovremeno i tačno informisana o svim fazama ovog procesa, kao i o mogućim posljedicama koje predložene izmjene mogu imati na pravni poredak Bosne i Hercegovine – poručeno je iz Suda BiH.
