Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho u ponedjeljak je uputila dopis Tužilaštvu BiH u kojem je istakla da Sud BiH u posljednje vrijeme gotovo da ne zaprima prijedloge Tužilaštva za postavljanje branioca radi prvog ispitivanja, te da je primjetno da se uočava obrazac angažmana manjeg broja stalno prisutnih advokata, piše Istraga.ba.
Kreho je istakla da se sve rijeđe primenjuje član 45. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, a koji propisuje da se Sud u procesu određivanja branioca po službenoj dužnosti uključuje još prije prvog ispitivanja osumnjičenog.
“U tim slučajevima, uočen je određeni obrazac postupanja da osumnjičeni po upoznavanju sa pravom da imaju branioca, ili sami biraju branioca, ili im se sugeriše izbor od strane postupajućeg tužioca. Već godinama se uočava obrazac angažmana manjeg broja istih stalno prisutnih advokata”, istakla je Kreho.
Dodala je da su sve češće situacije u kojima osumnjičeni već prilikom podnošenja prijedloga za određivanje pritvora ima izabranog branioca, bilo da ga je sam izabrao, bilo da mu je sugerisan.
“Takvom advokatu se, na njegov zahtjev, a uz saglasnost osumnjičenog, na ročištu donosi rješenje kojim se postavlja za branioca po službenoj dužnosti, u skladu s imperativom člana 45. stav 2. ZKP BiH, jer osumnjičeni mora imati branioca prilikom razmatranja pritvora i za vrijeme dok pritvor traje. U praksi je postalo veoma rijetko da Tužilaštvo obavijesti Sud da osumnjičeni nema branioca, pa da Sud dostavi OKO listu i imenuje advokata po službenoj dužnosti. Umjesto toga branilac koji je bio prisutan u Tužilaštvu na ispitivanju najčešće se postavlja za branioca po službenoj dužnosti”, napisala je Kreho.
