“U konkretnom slučaju, međutim, podnositeljici nije omogućeno niti dozvoljeno pravo na žalbu niti drugi pravni lijek u smislu člana 13. Evropske konvencije ni pred tim organom, ni u sudskom postupku".
Piše: Maja Radević
Sud Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) povrijedilo pravo na pravičan postupak Elvedini Omerhodžić, poništivši nezakonito odluku o njenom imenovanju za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Elvedina Omerhodžić imenovana je za kantonalnu tužiteljicu u julu 2025. godine, ali je VSTV nekoliko mjeseci kasnije, 1. decembra, poništio njeno imenovanje, pozivajući se na negativan nalaz Odjela za provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca. Kao razlog su navedeni navodni netačni podaci koje je Omerhodžić dostavila o njenoj i imovini članova njene porodice.
U presudi od 17. decembra Sud BiH je, međutim, utvrdio da je VSTV donio ovu odluku bez provođenja pravičnog postupka. Omerhodžić nije imala mogućnost da se izjasni o navodnim nepravilnostima, niti joj je omogućeno korištenje bilo kakvog pravnog lijeka. Time joj je, prema ocjeni Suda, u potpunosti uskraćeno pravo na odbranu.
U presudi se navodi da sama sumnja u nepotpuno ili netačno popunjen imovinski izvještaj ne može automatski predstavljati osnov za poništenje imenovanja. Sud je posebno naglasio da u konkretnom slučaju nije utvrđeno prikrivanje imovine niti nesrazmjer između prihoda tužiteljice i njene imovine, a odluka VSTV-a nije bila adekvatno obrazložena.
“U konkretnom slučaju, međutim, podnositeljici nije omogućeno niti dozvoljeno pravo na žalbu niti drugi pravni lijek u smislu člana 13. Evropske konvencije ni pred tim organom, ni u sudskom postupku. Dakle, povrijeđeno joj je u cijelosti pravo na odbranu zagarantovano članom 6. Konvencije. Nakon što je za podnositeljicu dodatnim provjerama utvrđeno da nije potpuno popunila finansijski izvještaj, jer je navedeno da nedostaju određeni podaci u izvještaju ili da su neki podaci netačni, moralo joj se predočiti takvo stanje i dati mogućnost na odbranu u skladu sa citi ranim zakonskim odredbama. Ovo vijeće pri tome ukazuje da je i u informaciji o provedenoj kontroli izviješća o imovini i interesima, navedeno da Odjel nije mogao sa sigurnošću utvrditi okolnosti koje ukazuju na prikrivanje imovine, obaveza, prihoda ili rashoda u skladu sa članom 86 c stav 8. tačka c) Zakona o VSTV-u BiH”, navodi se u presudi Sudskog vijeća kojim je predsjedavao sudija Efraim Ćosić.
Sudsko vijeće dalje konstatuje kako „činjenica da iz izvještaja o provjerama za podnositeljicu proizilazi da podaci koji se odnose na finansije nisu tačni, ne predstavlja dokazanu činjenicu koja po automatizmu predstavlja smetnju za imenovanje“.
U presudi se spominju i neke prilično bizarne “nepravilnosti” zbog kojih je Odjel za provjeru imovine dostavio negativan izvještaj u slučaju Elvedine Omerhodžić – poput one da „nisu dostavljeni podaci o prihodima po osnovu toplog obroka, prijevoza i regresa za podnositeljicu i njenog supruga“, ili da „za supruga nije navedena dodatna aktivnost po osnovu koje je ostvario prihod u iznosu 44,98 KM“?!
O poništenju imenovanja Elvedine Omerhodžić za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva KS prošlog mjeseca govorio je i predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić, ne imenujući pomenutu tužiteljicu. Bogunić je rekao da je ovo prvi negativan izvještaj Odjela za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije, koji je zvanično osnovan u novembru 2023. godine. Provjere imovine tužilaca i sudija započele su tek dvije godine kasnije, nakon brojnih otpora unutar bh. pravosuđa i pod pritiskom Evropske unije koja je insistirala da se konačno krene u taj proces. Poništenje odluke o imenovanju tužiteljice Omerhodžić zbog imovinskog kartona Bogunić je ocijenio kao uspjeh tog Odjela.
“To nam je prva takva situacija. Vidite i na taj način da sistem funkcioniše, utvrđujemo. Zaista Odjel radi pravni posao i kod svih onih koji budu utvrđeni negativni izvještaji, oni će snositi posljedice”, kazao je predsjednik VSTV-a BiH.
Ipak, presuda Suda Bosne i Hercegovine koja je donesena prije dva dana ogoljava brojne strukturne probleme sistema provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Prema važećem zakonskom okviru, odjel VSTV-a koji vrši provjere ima široka ovlaštenja, ali nema jasno propisanih standarda dokazivanja o porijeklu imovine, procedure saslušanja u spornim slučajevima niti mehanizma žalbe. Sud je sada jasno rekao da takav sistem nije u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
VSTV je ovu odluku donio pozivajući se na odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u koje su 2023. godine predstavljene kao “reformski zakon” na putu prema EU.
“Ako se u vrijeme provođenja postupka vrši prvo imenovanje ili napredovanje na poziciju u pravosuđu ili ako se iz drugih razloga ukaže potreba za dodatnu provjeru iz člana 86c. ovog zakona, odgađa se stupanje na funkciju imenovanog nosioca pravosudne funkcije do okončanja dodatne provjere s pozitivnim ishodom, a u slučaju negativnog ishoda odluka o imenovanju se poništava u skladu s članom 44. ovog zakona”, navedeno je u članu 86d Zakona o VSTV-u.
Dakle, izmjenama Zakona o VSTV-u iz 2023. godine donesenim pod pritiskom EU, predviđeno je poništavanje odluke o imenovanju nosioca pravosudne funkcije ukoliko imenovana osoba nije prošla provjere. No, prvi takav slučaj Sud BiH je proglasio nezakonitim. Ova presuda bi mogla imati dalekosežne posljedice za buduće postupke provjere imovine sudija i tužilaca. Prije svega, VSTV više neće moći poništavati imenovanja pozivajući se na „negativan izvještaj“ bez jasnog i detaljno obrazloženog postupka. Svaka ozbiljna sumnja u imovinske podatke moraće biti procesno obrađena, uz poštovanje prava na saslušanje i pravni lijek. Drugo, presuda otvara pitanje ustavnosti postojećeg zakonskog okvira, posebno odredbi koje ne predviđaju sudsku kontrolu negativnih nalaza Odjela za provjere. I treće i najvažnije, Sud BiH je ovom odlukom poslao jasnu poruku da borba protiv korupcije u pravosuđu, iako nužna, ne može biti vođena na štetu osnovnih ljudskih prava te da se transparentnost imovine tužilaca i sudija ne smije pretvoriti u površni mehanizam administrativnog kažnjavanja, jer to podriva povjerenje u pravosuđe jednako kao i korupcija koju bi trebala spriječiti.
Šefica Odjela za provjere VSTV-a BiH Vesna Pirija ranije je najavila da će do marta 2026. godine biti provjereni imovinski kartoni svih nosilaca pravosudnih funkcija koji su imenovani, a još nisu stupili na dužnost. Ovaj odjel je do sada primio više od 1.400 imovinskih kartona, a dužan je dodatno provjeriti sve koji se imenuju na dužnosti ili napreduju i deset posto nasumičnih prijava. No, ako VSTV u budućnosti ne prilagodi svoje postupke standardima iz presude Omerhodžić, svaki sličan slučaj mogao bi završiti identičnim ishodom.
