Ristić se u septembru 2025. predao bh. pravosuđu nakon raspisivanja međunarodne potjernice Interpol, a uhapšen je po dolasku na sarajevski aerodrom. Teretilo ga se za učešće na stranom ratištu u Ukrajini.
Manje od godinu dana nakon povratka iz Ukrajine, Dario Ristić oslobođen je optužbi za pridruživanje stranim vojnim formacijama, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nema elemenata krivičnog djela.
Ključni razlog, Ristić je u trenutku angažmana bio državljanin Rusije i služio je u njenoj regularnoj vojsci.
Predao se prošle godine
Sudija za prethodno saslušanje Davorin Jukić zaključio je da Tužilaštvo nije dokazalo postojanje osnovane sumnje, naglašavajući da se služenje u oružanim snagama međunarodno priznate države ne može podvesti pod "strane paravojne ili parapolicijske formacije".
Ristić se u septembru 2025. predao bh. pravosuđu nakon raspisivanja međunarodne potjernice Interpol, a uhapšen je po dolasku na sarajevski aerodrom. Teretilo ga se za učešće na stranom ratištu u Ukrajini.
Prema dostupnim dokumentima, Ristić je nakon odlaska iz Bosne i Hercegovine 2023. godine stekao rusko državljanstvo i potom potpisao jednogodišnji ugovor s Ministarstvom odbrane Ruske Federacije, čime je formalno postao dio regularne vojske.
Advokat Rade Ćulibrk potvrdio je da njegov klijent ima dvojno državljanstvo, dok bivši tužilac Dubravko Čampara ističe da je sud postupio u skladu sa zakonom jer je Ristić "legalizovan" kroz državljanstvo države u čijoj je vojsci služio, piše Detektor.
Slično mišljenje iznijela je i Azra Miletić, naglašavajući da sud u ovoj fazi ne utvrđuje krivnju već procjenjuje da li postoje zakonski elementi krivičnog djela.
Međunarodno pravo i odgovornost
S druge strane, ambasador Ukrajine u Bosni i Hercegovini Volodymyr Bachynski upozorio je na važnost međunarodnog prava i moralne odgovornosti, poručivši da svaki zločin mora biti kažnjen bez obzira na državljanstvo počinioca.
Odluka Suda otvorila je širu raspravu o manjkavostima zakonskog okvira. Dekan FPN-a Sead Turčalo upozorava da dvojno državljanstvo može stvoriti "sigurno utočište" za počinioce različitih krivičnih djela, dok Mirza Buljubašić smatra da zakon nije adekvatno normirao ovu oblast.
Sud Bosne i Hercegovine je u obrazloženju naglasio da bi drugačije tumačenje, koje bi obuhvatilo i regularne vojske, predstavljalo nedopušteno proširivanje krivičnog zakona i narušavanje pravne sigurnosti.
U međuvremenu, Tužilaštvo je uložilo žalbu, ali je ona odbijena kao neosnovana.
Ovaj slučaj dodatno je aktualizirao pitanje izmjena krivičnog zakonodavstva BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na učešće državljana na stranim ratištima i pravne posljedice dvojnog državljanstva.
