Međutim, "izgleda da je srpska politika pasivnog iščekivanja i nadanja da će rat u Ukrajini uskoro završiti, sa Vašingtonom naišla na svoje granice", ocjenjuje Tageblatt.
Naftnoj industriji Srbije (NIS) prijete sankcije SAD čije će posljedice pojačati energetska zavisnost od Rusije koju je Beograd sam skrivio, i izgleda da je srpska politika pasivnosti i nadanja da će rat u Ukrajini uskoro završiti, sa Washingtonom naišla na svoje granice, piše luksemburški Tageblatt.
"Iako Damoklov mač američkih sankcija visi nad NIS-om još od početka godine, zbunjenost vlada ne samo u predsjednikovoj palati u Beogradu. Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, balkanska država koja vrluda između Istoka i Zapada tvrdoglavo je odbijala da se pridruži sankcijama EU, i tu politiku odbijanja je sa vidnom ravnodušnošću platila potpunim zaustavljanjem približavanja EU", piše dnevnik.
Međutim, "izgleda da je srpska politika pasivnog iščekivanja i nadanja da će rat u Ukrajini uskoro završiti, sa Vašingtonom naišla na svoje granice", ocjenjuje Tageblatt.
Luksemburški list piše da sa naftnim koncernom NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, sankcije SAD prijete da pogode jedno od najvažnijih ključnih preduzeća Srbije, koje godišnje državi plaća oko dvije milijarde eura i puni desetinu državnog budžeta.
Washington je još u januaru tražio da se Beograd riješi većinskog ruskog udjela u NIS-u pošto Moskva profit naftnog koncerna koristi za finansiranje rata u Ukrajini, ali su se "nade Beograda da bi nova administracija mogla da pokaže veće razumijevanje za muke Srbije od one prethodne pokazale uzaludnim", piše dnevnik.
Tageblatt podsjeća da je Srbija još 2008. godine "u znak zahvalnosti Moskvi za pomoć u borbi sa vjetrenjačama protiv nezavisnosti Kosova, dala Gazpromu budzašto većinski udio u NIS-u za samo 400 miliona eura, daleko ispod tržišne vrednosti", ali da sada "Moskva ne pokazuje nikakvu volju da pomogne bratu koji je dospio u energetski škripac".
"Da zlo bude veće, na Balkanu jedan energetski problem rijetko dolazi sam. Moskva još uvijek nije produžila sporazum o isporuci gasa sa Srbijom koji je istekao krajem maja, možda i da bi Beograd u natezanju oko NIS-a držala na uzdama", piše dnevnik.
Uz to Srbija i kod uvoza gasa 90 posto zavisi od "ruske bratske infuzije", a iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio "za budućnost" uvoz gasa iz Azerbejdžana, "svi napori koji se ulažu u diverzifikaciju dolaze prekasno", ocjenjuje Tageblatt.
"Kritičari prebacuju Beogradu da se sam doveo u gotovo potpunu energetsku zavisnost od Rusije. Srpski državni vrh i vlada su se proteklih deset do petnaest godina iz svih snaga trudili da kod gasa nemaju nikakvu alternativu", prenosi Tageblatt ocjenu profesora ekonomije Gorana Radosavljevića.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
