Inicijativa ima za cilj poboljšanje uslova rada i produktivnosti zaposlenih, posebno onih starijih od 58 godina ili sa 35 godina radnog staža. Odredbe novog zakona, koji je već odobrila Narodna skupština, stupit će na snagu 1. januara sljedeće godine.
Slovenija bi od 1. januara 2026. godine uvodi kraću radnu sedmicu. Tu beneficiju će imati stariji od 58 godina ili oni radnici s najmanje 35 godina radnog staža.
Slovenski radnici će u novoj godini moći birati između slobodnog petka, produženog vikenda ili šestosatnog radnog dana.
"Slobodan petak, produženi vikend ili šest sati rada dnevno. Radnici koji imaju više od 58 godina ili su radili 35 godina sada će moći da se dogovore o takvoj radnoj sedmici sa svojim poslodavcima“, objasnio je državni sekretar Ministarstva rada Dan Juvan u objavi na društvenim mrežama.
Riječ je o sistemu koji je ministarstvo nazvalo "80-90-100" što znači da će radnici raditi 80 posto radnog vremena, primati 90 posto plate za to i imati 100 posto pokrivenih doprinosa.
Ta opcija će radnicima biti dostupna od 1. januara sljedeće godine, a zakon koji to omogućava već je usvojen, piše slovenački Svet24.
Inicijativa ima za cilj poboljšanje uslova rada i produktivnosti zaposlenih, posebno onih starijih od 58 godina ili sa 35 godina radnog staža. Odredbe novog zakona, koji je već odobrila Narodna skupština, stupit će na snagu 1. januara sljedeće godine.
Neke evropske zemlje već eksperimentišu sa fleksibilnijim i kraćim radnim vremenom. Među njima su Švedska, Finska, Island i Nizozemska, što se pokazalo izuzetno uspješnim. Iako šestosatno radno vrijeme još nije zakonska norma za sve ni u jednoj zemlji Evropske unije, pojedinačne kompanije i javne institucije ga koriste.
Jedna od ključnih prednosti je povećana produktivnost. Kraće radno vrijeme često dovodi do boljeg fokusa i efikasnosti na poslu, jer zaposleni brže završavaju zadatke ako znaju da imaju manje vremena na raspolaganju.
Kraće radno vrijeme također smanjuje nivo stresa i umora. Zaposleni imaju više vremena za odmor, porodicu, sport i druge lične aktivnosti, što doprinosi boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života. To znači manje "sagorijevanja", bolovanja, bolje mentalno zdravlje i veće opće zadovoljstvo.
