U Mostaru se otvara nova polemika o zakonitosti upravljanja javnom imovinom, nakon što su u javnost dospjele informacije o kontradiktornim odlukama i mogućem angažmanu neovlaštenih osoba u upravnim postupcima.
Zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Sanel Kajan, uputio je niz pitanja gradskoj upravi, fokusirajući se na rad Odjela za urbanizam i građenje, te konkretno na postupke vezane za imovinu energetskih preduzeća EP BiH i EP HZHB.
U središtu slučaja nalazi se rješenje iz aprila ove godine kojim su određene katastarske čestice prepisane na EP HZHB. Prema navodima iz zastupničkih pitanja, postoji sumnja da je postupak vodila osoba angažovana putem ugovora o djelu, a ne ovlašteni državni službenik. Takav scenario otvara pitanje ko je i na osnovu čega upravljao postupkom koji se tiče državne imovine.
Dodatnu konfuziju izaziva činjenica da postoje tri različita rješenja koja se odnose na istu stvar – iz 2023. te dva iz aprila 2026. godine – bez jasnog pravnog razrješenja prethodnih odluka.
Posebno je problematizirano i najnovije rješenje iz 29. aprila, kojim je, prema dostupnim informacijama, izvršen povrat posjeda EP BiH. Postavlja se pitanje da li je ova odluka donesena tek nakon intervencije upravne inspekcije, te zašto je tek tada imenovan zakoniti voditelj postupka.
U javnosti su se pojavile i tvrdnje da je predmet postupaka obuhvatio i jezero povezano s Hidroelektranom Mostar, što dodatno pojačava interes i zabrinutost zbog upravljanja javnim resursima.
Osim pojedinačnih odluka, pod lupom je i način angažovanja kadrova u Odjelu za urbanizam. Zatraženi su podaci o svim osobama angažovanim putem ugovora o djelu u posljednje dvije godine, uz sumnju da se takvim angažmanima omogućava paralelno vođenje postupaka izvan zakonskog okvira.
U fokusu su i odgovornost i postupanje rukovodstva gradske administracije, od kojih se traže konkretna pojašnjenja u vezi s nalazima upravne inspekcije i spornim procedurama.
