Đurić je, baš poput njegovog stranačkog šefa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pokušao obmanuti javnost tvrdeći kako je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić rekao je a Srbija, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, podržava teritorijalni integritet BiH, ali i traži očuvanje ustavnih prava Rs koje je Dejton i garantovao.
-Nažalost, svjedoci smo revizije Dejtona, ne kroz demokratski konsenzus ili dijalog, nego kroz nametanje odluka i pokušaje nasilne centalizacije BiH. Vjerujemo da to nije put naprijed, rekao je Đurić.
Naveo je da Srbija vjeruje u dijalog među jednakima u BiH, piše Sb.
Đurić je, baš poput njegovog stranačkog šefa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pokušao obmanuti javnost tvrdeći kako je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Svaki pokušaj centralizacije BiH nije samo pravno upitan, nego i destabilizujući. BiH nije monoetnička zemlja i jedini put je poštovanje njene strukture i autonomije konstitutivnih naroda. Sve ostalo je rizik za mir koji je Dejtonski sporazum donio, izjavio je Đurić.
Đurić je, baš poput njegovog stranačkog šefa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pokušao obmanuti javnost tvrdeći kako je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat!
Garanti tog sporazuma (zapravo svjedoci) nisu ni Srbija, kao nasljednica SR Jugoslavije, niti Hrvatska a ni BiH.
Podsjećamo, riječ “garant” se uopće i ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu te se u tom kontekstu koristi izraz "svjedoci".
Svjedoci su Evropska unija, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Zemlje svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma sada su članice Vijeća za provedbu mira (PIC), s tim da u radu Vijeća učestvuje i Turska, kao ovlašteni predstavnik Organizacije islamske saradnje, jer i ova asocijacija ima status svjedoka mirovnog sporazuma, a zastupa je Turska.
Zemlje svjedoci imaju ovlasti da vode brigu o sprovođenju sporazuma, odnosno sankcioniraju opstrukcije i nedosljednu provedbu Dejtonskog sporazuma. Te su ovlasti date Visokom predstavniku na Međunarodnoj konferenciji u Bonu.
Zemlje svjedoci Dejtonskog sporazuma, ne samo da imaju pravo, nego imaju i obavezu da se staraju o dosljednjoj provedbi Mirovnog sporazuma. Stoga je svaki napad na bilo kojeg ambasadora države svjedoka, jer se navodno previše miješa u unutrašnje stvari BiH, suprotan Dejtonskom sporazumu, koji ne samo da odobrava nego i zahtijeva takav angažan, sve dok u BiH postoji Vijeće za provedbu mira (PIK). Onog trenutka kada se ukine PIK, ukinut će se i pravo ambadaorima navedenih država da se petljaju u unutrašnja pitanja BiH.
