Iako trenutno nema ključnu političku ulogu, otvara se pitanje šta bi povratak ove jedinice značio za Srbiju i da li bi predsjednik prihvatio takvu ideju.
Vojislav Šešelj je tokom posjete Kuli izjavio da bi, ukoliko bi imao značajniji utjecaj u vlasti, insistirao na obnovi Jedinice za specijalne operacije (JSO).
Iako trenutno nema ključnu političku ulogu, otvara se pitanje šta bi povratak ove jedinice značio za Srbiju i da li bi predsjednik prihvatio takvu ideju.
JSO je među građanima ostala upamćena po teškim zločinima, uključujući atentat na premijera Zorana Đinđića. Uprkos tome, Šešelj je u Kuli, tokom predizborne aktivnosti, izrazio želju da se jedinica ponovo uspostavi, podsjećajući da je upravo po njoj taj grad bio poznat.
Objekti koje je koristila JSO danas su pod nadležnošću Ministarstva unutrašnjih poslova i služe kao centar za obuku. S obzirom na to da su mnoge policijske strukture već pod kontrolom vlasti, postavlja se pitanje da li bi nova takva jedinica uopće bila potrebna.
Danica Drašković smatra da bi obnova JSO značila povratak nasilja, podsjećajući na ubistva političara, novinara i samog Đinđića. Ona tvrdi da takve ideje predstavljaju prijetnju ustavnom poretku i poziva institucije da reaguju.
Slično mišljenje ima i bivši ministar policije Zoran Živković, koji kaže da za JSO nema operativne potrebe jer već postoje slične jedinice u policiji i vojsci. On ističe da je JSO ostavila duboko negativan trag zbog povezanosti s kriminalnim strukturama i političkim ubistvima, te ocjenjuje da bi njeno vraćanje bilo pogrešan potez.
JSO se dovodi u vezu s nizom atentata, uključujući ubistvo Ivana Stambolića 2000. godine, kao i pokušaje ubistva Vuka Draškovića. Također se spominje i u kontekstu ubistva Slavka Ćuruvije.
Jedinica je nastala sredinom devedesetih spajanjem različitih formacija pod okriljem Državne bezbjednosti, a rasformirana je 2003. godine, ubrzo nakon atentata na Đinđića.
