Iako ovaj patenat već ima institucionalno priznanje, ključni izazov je osigurati podršku i sredstva da bi ideje prešle iz faze koncepta u stvarnu primjenu.
Dok glavni grad BiH svake zime vodi borbu sa zagađenim zrakom, inovator i konstruktor Enes Hodžić nudi konkretno rješenje - reverzibilnu mini elektranu za domaćinstva, koja bi mogla smanjiti ovisnost o uglju i rasteretiti elektroenergetsku mrežu.
Iako ovaj patenat već ima institucionalno priznanje, ključni izazov je osigurati podršku i sredstva da bi ideje prešle iz faze koncepta u stvarnu primjenu.
U razgovoru za Fenu inovator Enes Hodžić kaže da je cilj njegovog patenta - reverzibilne mini elektrane, koji je prije dvije godine odobren u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, razvoj malih energetskih sistema za domaćinstva koji bi omogućili proizvodnju električne energije i smanjili potrebu za korištenjem uglja.
- Reverzibilne mini elektrane imale bi široku primjenu, kako u domaćinstvima tako i u poslovnom sektoru, a mogle bi igrati važnu ulogu i u kontekstu rasta broja električnih vozila. Takvi sistemi mogu doprinijeti stvaranju lokalne infrastrukture za punjenje vozila - pojašnjava, te napominje da bi ovakva rješenja bila posebno aktuelna u kontekstu sve većeg oslanjanja na obnovljive izvore energije.
Za daljnji razvoj projekta, kaže Hodžić, sada je potrebno osigurati minimalna finansijska sredstva za izradu prototipa mini elektrane i njeno testiranje u praksi, na primjer u jednoj općini ili mjesnoj zajednici, s ciljem procjene konkretnih efekata.
- Planiramo aplicirati za podršku nadležnim institucijama, uključujući resorna ministarstva u Federaciji BiH, da bi dobili sredstva za realizaciju pilot-projekta koji bi mogao doprinijeti smanjenju zagađenja zraka u Sarajevu i unaprjeđenju proizvodnje energije na lokalnom nivou - navodi Hodžić i dodaje da za sada nema razumijevanja i podrške vlasti koja bi mogla pomoći realizaciji ovog projekta.
Još jedan patent, čije priznavanje čeka, je dron za automatsko gašenje požara, kojim se može upravljati iz centara, na primjer vatrogasnih brigada.
Hodžić napominje da je, prije otprilike godinu dana, grupa od deset entuzijasta, uključujući i njega, osnovala Udruženje inovatora Federacije BiH, jer, kako kaže, nisu imali adekvatnu podršku kroz Asocijaciju inovatora BiH, odnosno bivšeg Saveza inovatora BiH.
- I dalje učestvujemo u radu Asocijacije, ali smatrali smo da je potrebno napraviti dodatni iskorak da bismo unaprijedili naš položaj i djelovanje - ističe.
Pojašnjava da im je jedan od ključnih ciljeva uključivanje mladih u inovatorske procese, jer, kako kaže, upravo na njima treba da počiva budući razvoj.
- Želimo okupiti inovatore u Federaciji BiH, ali i aktivno uključiti mlade ljude. Na mladima ostaje svijet i važno je da prenesemo znanje i iskustvo na nove generacije inovatora - kaže Hodžić, dodajući da trenutno rade na pronalasku modela finansijske podrške kroz podršku ministarstava i kantona da bi osigurali adekvatan prostor za rad udruženja.
Govoreći o širem značaju inovacija, podsjeća da je cjelokupan razvoj čovječanstva zasnovan upravo na inovatorskim iskoracima.
- Ako pogledamo historiju, sve je počelo od inovacija, od pronalaska točka pa nadalje. Inovatori su oduvijek bili pokretači razvoja i napretka društva - naglašava Hodžić.
Ističe i da inovatori trebaju biti aktivno uključeni u sve sektore bosanskohercegovačkog društva, posebno u privredu.
- Naš cilj je da radimo s privredom i da kroz naše patente ponudimo konkretna rješenja koja mogu unaprijediti proizvodnju, učiniti je efikasnijom i konkurentnijom. Za to je, naravno, potrebna i snažnija podrška institucija - zaključio je Fenin sagovornik.
Po podacima Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, tokom prošle godine zaprimljeno je ukupno 69 prijava za priznanje patenta, od čega su 58 podnijeli domaći podnosioci, a 11 prijava stiglo je iz inostranstva.
Od toga su, kako je rečeno Feni iz ovog instituta, priznata četiri patenta čiji su podnosioci izvan BiH, među kojima su inovacije poput vodootpornih gipsanih ploča, magnetnih uređaja, papirom obložene gipsane ploča otporne na bakterije i plijesan, a koje pročišćava formaldehid te tehnologija za obradu filma.
Posebno je zanimljiv segment konsenzualnih patenata, koji omogućavaju bržu zaštitu inovacija uz odgodu potpunog ispitivanja.
Tokom prošle godine priznato je 15 takvih patenata domaćih podnosilaca, a među njima se nalaze rješenja iz oblasti energetike, mašinstva i zaštite okoliša - od makadamskih puteva otpornih na klimatske promjene do sistema za proizvodnju električne energije i uređaja za smanjenje zagađenja zraka.
- Najviše prijava dolazi iz područja svakodnevnih životnih potrepština, hemije i metalurgije, te građevinarstva i mašinstva - navode iz instituta.
Trend inovacija nastavljen je i u ovoj godini.
Do sada je priznat jedan patent podnosioca iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se odnosi na liječenje mijelodisplastičnog sindroma, kao i šest konsenzualnih patenata iz BiH. Između ostalih, tu su medicinska rješenja, poput H drena za bilijarnu drenažu, ali i patenti poput magnetnog čistača naočala, dvoturbinskog motora pneumatske-magnetske energije te torzioni uređaj gravitacijske kružne energije.
Iz Instituta pojašnjavaju da se postupak za priznanje patenta pokreće podnošenjem prijave za priznanje patenta, nakon čega institut ispituje prijavu i utvrđuje datum njenog podnošenja. Potom se prijava patenta objavljuje u službenom glasniku instituta nakon 18 mjeseci od datuma podnošenja, čime postaje dostupna javnosti.
Nakon objave prijave patenta, podnosilac prijave može podnijeti jedan od tri zahtjeva za priznanje patenta. To su zahtjev za priznanje patenta na osnovu rezultata potpunog ispitivanja, zahtjev za priznanje provođenjem postupka potpunog ispitivanja te zahtjev za odgodu provođenja potpunog ispitivanja i dodjelu konsenzualnog patenta.
- Na osnovu podnesenog zahtjeva institut ispituje prijavu patenta i donosi rješenje o priznanju patenta, odnosno konsenzualni patent - pojašnjavaju iz instituta, dodajući da, ukoliko su zadovoljeni svi zakonski uslovi, donose rješenje o priznanju patenta.
Međutim, naglašavaju da obaveze ne prestaju samim priznanjem te da je nosilac patenta dužan plaćati propisane godišnje takse i troškove postupka za svo vrijeme trajanja patenta.
U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, podaci pokazuju da inovativnost u BiH postoji, ali i da joj je potrebna kontinuirana podrška da bi ideje dobile priliku da prerastu u konkretna i tržišno održiva rješenja.
Po dostupnim podacima, inovacijska aktivnost u BiH i dalje je višestruko niža u odnosu na zemlje regiona i Evropske unije. U BiH se godišnje bilježi tek nekoliko desetina patentnih prijava te je tako u 2024. godini, po podacima Agencije za statistiku BiH, podneseno 47, dok istovremeno razvijenije evropske ekonomije mjere prijave patenata u hiljadama.
Podaci Evropskog patentnog ureda pokazuju da zemlje poput Španije bilježe više od 2.000 prijava godišnje, dok najveće ekonomije poput Njemačke i Francuske prednjače s desetinama hiljada.
Sličan jaz vidljiv je i u poređenju s državama regiona - iako ni one ne dostižu evropski prosjek, Srbija, Hrvatska i Slovenija kontinuirano ostvaruju veći broj prijava i razvijeniju infrastrukturu za zaštitu intelektualnog vlasništva.
