Humanitarne organizacije upozoravaju da je rat na Bliskom istoku urušio njihovu mogućnost da dopreme hranu i lijekove milionima ljudi širom svijeta kojima je pomoć neophodna, te da će se patnja produbljivati ako se nasilje nastavi.
Sukob je ne samo presjekao ključne brodske rute i izazvao globalnu energetsku krizu, nego i poremetio lance snabdijevanja humanitarnih organizacija, primoravajući ih da koriste skuplje i vremenski zahtjevnije pravce.
Ključni prolazi poput Hormuškog moreuza praktično su zatvoreni, a pogođene su i rute iz strateških čvorišta poput Dubaija, Dohe i Abu Dhabija. Troškovi transporta su skočili zbog viših cijena goriva i osiguranja, što znači da se za isti novac može isporučiti manje pomoći.
Svjetski program za hranu (WFP) navodi da ima desetine hiljada metričkih tona hrane koje su teško zadržane u tranzitu. Međunarodni komitet za spašavanje (IRC) ima farmaceutske proizvode u vrijednosti od 130.000 dolara, namijenjene ratom razorenom Sudanu, koji su zaglavljeni u Dubaiju, te gotovo 670 kutija terapeutske hrane za teško pothranjenu djecu u Somaliji koje su blokirane u Indiji. Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) kaže da kasni sa slanjem opreme u 16 zemalja.
Već ranije drastična smanjenja američke razvojne i humanitarne pomoći oslabila su rad mnogih organizacija, koje sada upozoravaju da rat taj problem dodatno produbljuje.
Ujedinjene nacije navode da je riječ o najznačajnijem poremećaju u lancima snabdijevanja od pandemije covid-19, uz rast troškova transporta do 20 posto i kašnjenja zbog preusmjeravanja roba. Rat istovremeno stvara i nove humanitarne krize, poput one u Iranu, te u Libanu gdje je raseljeno najmanje milion ljudi.
"Rat protiv Irana i poremećaji u Hormuškom moreuzu prijete da humanitarne operacije gurnu preko njihovih granica", rekla je Madiha Raza, zamjenica direktora za odnose s javnošću i komunikacije za Afriku u Međunarodnom komitetu za spašavanje.
Čak i kada borbe prestanu, šok u globalnim lancima snabdijevanja mogao bi još mjesecima odgađati isporuku pomoći koja spašava živote, dodala je ona.
Rat je primorao organizacije da traže nove načine transporta robe, pa neki zaobilaze Hormuški moreuz i Suecki kanal i preusmjeravaju brodove oko Afrike, čime se sedmicama produžava vrijeme isporuke.
Drugi koriste hibridne modele transporta, kombinirajući kopneni, pomorski i zračni saobraćaj, što dodatno povećava troškove.
Jean-Cedric Meeus, šef globalnog transporta i logistike UNICEF-a, kaže da ta agencija sada koristi kombinaciju kopnenih i zračnih ruta kako bi na vrijeme poslala vakcine u Nigeriju i Iran za planirane kampanje imunizacije, ali da su troškovi snažno porasli.
Prije rata UNICEF je vakcine za Iran slao avionom direktno od dobavljača širom svijeta. Sada ih prvo avionima šalje u Tursku, a potom ih kamionima prevoze u Iran, što je povećalo troškove za 20 posto i produžilo isporuku za dodatnih 10 dana, naveo je Meeus.
Save the Children International, koji je ranije zalihe slao brodovima iz Dubaija do Port Sudana, sada će morati kamionima prevesti robu iz Dubaija kroz Saudijsku Arabiju, a zatim je baržama prebaciti preko Crvenog mora, saopćila je organizacija. Takva ruta dodaje oko 10 dana na isporuku i povećava troškove za približno 25 posto, i to u trenutku kada se više od 19 miliona stanovnika Sudana suočava s akutnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom. Kašnjenja stavljaju više od 90 primarnih zdravstvenih ustanova širom Sudana u rizik da ostanu bez osnovnih lijekova, naveli su.
