Na pitanje o tome šta Bosni i Hercegovini danas nedostaje da bi bila stabilna i jaka zemlja, Lukšić je ukazao na duboke historijske i nacionalne asimetrije.
Gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji, Igor Lukšić, dekan Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane i bivši ministar obrazovanja Slovenije, analizirao je kompleksnu poziciju Bosne i Hercegovine u savremenim geostrateškim okvirima. Lukšić, koji u Sarajevu boravi povodom jubileja akademika Mirka Pejanovića, povukao je paralelu između naučne refleksije i surove političke realnosti.
Na pitanje o tome šta Bosni i Hercegovini danas nedostaje da bi bila stabilna i jaka zemlja, Lukšić je ukazao na duboke historijske i nacionalne asimetrije.
"Tu je puno otvorenih problema. Jedan je ta specifična multinacionalna struktura; Hrvatska ima Hrvate, Srbija ima Srbe, dok su praktično samo Bošnjaci bez svoje vlastite matične države van granica BiH. Zbog toga se stvara privid da su samo Bošnjaci istinski zainteresovani za Bosnu kao suverenu državu", naveo je.
Kaže da je to teško historijsko pitanje u Jugoslaviji bilo lakše "podnošljivo".
"Jer smo svi bili u jednoj državi. Ipak, ključno je što su u ratu očuvane granice i što međunarodne snage podržavaju BiH kao cjelinu. Potrebno je educirati nove generacije da rješenje postoji, kako bi se 'duša Bosne' polako zaliječila iz ove emocionalno teške situacije“, naglasio je Lukšić.
Geostrateški preokret: Kraj ere Dodika i Orbana?
Lukšić se osvrnuo na zapaljivu retoriku o otcjepljenju i trećim entitetima, ali je ponudio optimističnu perspektivu zasnovanu na slabljenju populističkih lidera.
"Situacija se geostrateški mijenja i to je dobro za Bosnu. Nema više Milorada Dodika u onom kapacitetu, a Viktor Orban je izgubio izbore u Mađarskoj. Čak i ako se Janez Janša vrati na vlast u Sloveniji, on više ne može djelovati kao prije. On je stekao iskustvo i neće biti onako tvrdo saveznički vezan za određene prijatelje, već će više raditi za ono što velike sile vide kao prioritet. Slovenija će nastaviti biti advokat regiona u Briselu jer je naša geostrateška sudbina vezana za stabilnost Balkana – to nam otvara ulogu mosta prema Evropi“, pojasnio je Lukšić.
Lukšić je dalje kritikao Evropsku uniju osvrćući se na njenu trenutnu ulogu u svjetskim krizama - od Bliskog istoka do rata u Iranu.
"Evropska unija ne samo da se čini nemoćnom, ona to i jeste. Nema alate da definiše svoju ulogu i trenutno ne postoji kao organizovana grupa, već kao skup velikih država sa sopstvenim interesima. Dok Španija postavlja moralna pitanja oko Izraela i Gaze, Njemačka i Francuska imaju svoja bremena iz prošlosti. Amerika, Iran i Izrael su u fokusu, a Evropa je tu zaspala. Ona mora izaći iz ovog neokolonijalnog perioda u kojem je uživala posljednjih 60 godina i konačno preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke“, poručio je dekan.
Kao stručnjak koji dolazi iz obrazovnog sektora, Lukšić je upozorio i na krizu vrijednosti u školstvu širom Evrope, ali i na pasivnost naučne zajednice.
"Izgubili smo dubinu. Obrazovanje u Evropi postaje tehnički proces formiranja radne snage za tržište – ljudi postaju produkti. Zaboravili smo na cilj koji je važio prije 50 godina: odgajanje dobrih ljudi i razvoj emocionalne inteligencije. Tu je profesor Mirko Pejanović važan jer nas podsjeća na mir, zdravlje i dobre odnose", kazao je te dodao:
"S druge strane, u cijelom regionu imamo lošu situaciju gdje naučnici nisu zainteresovani da ulažu energiju u društvo, a političari ih ne pozivaju. Struka često misli da ima autoritet samim tim što postoji, dok politika misli da struka ne razumije realnost. Ta sinergija nam nedostaje."
Sloboda medija: "Režimi koji ne poštuju medije moraju pasti“
Na kraju razgovora, Lukšić je upozorio da bez slobode medija društvo nema o čemu da razmišlja, jer se u javnosti ne iznose različiti stavovi.
"Sloboda medija je na niskom nivou u većem dijelu bivše Jugoslavije, a u Sloveniji također značajno gubimo na tom polju. Posebno je pogođena medijska scena u Srbiji. Kao posmatrač vidim da je to pogubno za društvo i takvo stanje ne može završiti nikako drugačije nego padom takvog režima koji ne poštuje slobodu medija, niti je zna iskoristiti za bolji rad države“, poručio je Lukšić.
