"koliko je žalitelj smatrao da vođenje parničnog postupka predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, isti je imao mogućnost da na to ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti".
"Sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću Apelacionog odjeljenja sastavljenom od sudija Zvjezdane Antonović kao predsjednice vijeća, te Dinke Bešlagić-Čovrk i Mirsade Džindo kao članova vijeća, odlučujući o žalbi Milorada Dodika, predsjednika RS, zastupanog po punomoćniku Goranu Bubiću, advokatu iz Banje Luke, izjavljenoj protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj: 06-01-07-1-939/25 od 6. augusta 2025, utvrđenog prestanka mandata, na nejavnoj sjednici održanoj dana 18. augusta 2025. godine donio je rješenje kojim se žalba odbija.
Šta je pisalo u Dodikovoj žalbi?
Odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj i datum navedeni u uvodu, Dodik Miloradu, predsjedniku RS, izabranom na Opštim izborima 2022. godine sa liste političkog subjekta SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA – SNSD - MILORAD DODIK, utvrđen je prestanak mandata sa danom donošenja odluke tj. 12.06.2025. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.02.2025. godine postala pravosnažna.
Stavom 2. iste odluke odlučeno je da će nakon pravosnažnosti ove odluke Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.
Protiv ove odluke žalbu je blagovremeno podnio Milorad Dodik zbog povrede upravnog postupka iz člana 35. tačka 6, 36. i dr. Zakona o upravnom postupku BiH i povrede odredaba člana 80. stav 4, 87. i dr. Ustava Rs koji je usklađen sa Ustavom Bosne i Hercegovine, sa prijedlogom da Apelacioni odjel Suda BiH uvaži žalbu i Odluku o prestanku mandata ukine.
U žalbi se navodi da Centralna izborna komisija BiH prilikom donošenja odluke nije raspravljala suštinsko pitanje ustavnosti i zakonitosti, ukazujući na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta s obzirom na činjenicu da je presuda uručena tužitelju 04.08.2025. godine, a proizvodi pravne posljedice 12.06.2025. godine, čime krši osnovni standard vladavine prava. Posljedica retroaktivnosti njene primjene nije prihvatljiva za ovu pravnu situaciju, jer se CIK BiH samo formalno poziva na odredbu člana 115. KZ BiH, zanemarujući izvršnost odluke u korist pravosnažnosti, što odluku čini nezakonitom.
Nadalje, žalbom se ukazuje da stalni član Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina, u parničnom postupku sa žaliteljem po njenoj tužbi pred Osnovnim sudom u Sokocu, vodi parnični postupak protiv žalitelja u predmetu broj: 89 0 P 083672 23 P u kojem je donesena prvostepena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev, te da je u tom predmetu u toku postupak po žalbi Vanje Bjelice-Prutine. Ističe se da je Vanja Bjelica-Prutina učestvovala u donošenju ožalbene odluke iako se prema odredbama članova 35, 36, 37. i dr. Zakona o upravnom postupku BiH trebala izuzeti od odlučivanja. Kako je u pitanju privatno-pravni odnos člana CIKa BiH i žalitelja koji je proistekao iz parničnog postupka, to se očigledno radi o obaveznom izuzeću iz člana 35. tačka 6. Zakona o upravnom postupku BiH. Zbog postojanja "drugog poslovnog odnosa" te "drugih okolnosti" za izuzeće, a posebno kada se navedeni parnični postupak tiče okolnosti u vezi sa izbornim procesom 2022 godine i njenom ulogom u donošenju odluke o ponovnom brojanju glasova baš za fukciju predsjednika Rs, koja se ispostavila nepotrebnom, ovaj propust, učešćem u radu CIK-a BiH Vanje Bjelice-Prutine, utiče na zakonitost pobijane odluke.
Šta je utvrdilo Apelaciono vijeće?
Posebno je ukazano da je prestanak mandata prema osporenoj odluci u protivnosti sa Ustavom Rs kojim je propisan prestanak mandata predsjedniku Rs u odredbi člana 87. stav 1. na način da predsjedniku Rs prestaje mandat prije vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva.U žalbi se ističe i povreda načela nepristrasnosti, te aktivnosti nelegitimnog g. Kristijana Šmita koji nameće krivično djelo iz člana 203a KZ BiH ciljano protiv žalitelja.
U odgovoru na žalbu, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine predložila je da Sud žalbu odbije kao neosnovanu jer je pobijana odluka donesena na pravilan i zakonit način.
Žalba nije osnovana.
Prema stanju u spisu proizlazi da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dana 01.08.2025. godine zaprimila informaciju Suda Bosne i Hercegovine sa prilogom prvostepene presude Suda BiH broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.02.2025. godine, kao i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine broj: S 1 2 K 046070 25 Kž 2 od 12.06.2025. godine, kojom je potvrđena prvostepena presuda protiv Dodik Milorada, a kojom je imenovani pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, zbog počinjenog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika, iz člana 203a stav 1, a u vezi sa članovima 39, 42. i 48. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Cijeneći pravilnost i zakonitost pobijane odluke Centralne izborne komisije BiH, u okviru žalbenih navoda i cjelokupnog stanja spisa, Apelaciono vijeće je utvrdilo da je pobijana odluka pravilna i zakonita iz sljedećih razloga:
Naime, iz stanja spisa proizilazi da je CIK BiH postupajući po dostavljenoj pravosnažnoj presudi, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donio odluku o prestanku mandata žalitelju pravilnom primjenom odredbe člana 1.10. stav (1) tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.
Isto tako, pravilno su primijenjene i tačke 5. i 6. istog stava člana 1.10 Izbornog zakona kojima je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, odnosno danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa.
"Imao mogućnost, a propustio to učiniti"
Ovlaštenje Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti propisano je stavom 2. člana 1.10 citiranog zakona i utvrđen rok koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata, odnosno od saznanja o razlozima za prestanak mandata.
Neosnovani su i navodi žalitelja kojima se ukazuje na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta.
Naime, pravosnažnost i izvršnost sudskih odluka su dva potpuno različita pravna instituta i oni ne moraju nastupati istovremeno. Nastupanje pravosnažnosti podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudske odluke redovnim pravnim lijekovima, dakle uslov da prvostepena presuda postane pravosnažna je da se više ne može pobijati žalbom, a to je kada drugostepeni sud odbije kao neosnovanu blagovremeno podnesenu žalbu i potvrdi presudu suda prvog stepena. Dakle, pravosnažnost drugostepene presude nastupa ex nunc, što znači da stiče svojstvo pravosnažnosti danom donošenja. Za razliku od pravosnažnosti, uslov izvršnosti pravosnažne presude je da je uredno dostavljena strankama.
Konačno, odredbom člana 115. Krivičnog zakona BiH propisano je da pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude koja je u konkretnom slučaju utvrđena danom donošenja drugostepene presude tj. 12.06.2025. godine, što proizilazi iz klauzule pravosnažnosti koja je stavljena na prvostepenu presudu.
Iz navedenog proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno utvrdila datum prestanak mandata, jer je članom 1.10 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH jasno propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili duže.
Ovo vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu članova 80. stav 4, 87. i dr. Ustava Rs, jer Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona, i ista u svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis. Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CiK BiH Vanja Bjelica-Pudar bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa zbog vođenja parničnog postupka u sporu za žaliteljem.
Naime, odredbom člana 35. tačka 6. Zakona o upravnom postupku BiH propisano je da će se službeno lice izuzeti od rada u predmetu ako je sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu, što ovdje nije slučaj.
Osim toga, ukoliko je žalitelj smatrao da vođenje parničnog postupka predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, isti je imao mogućnost da na to ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti.
"Odluka donesena jednoglasno"
Konačno, sve i da jeste učinjena povreda postupka na način na koji to ukazuje žalitelj, ovo vijeće posebno ukazuje da takva povreda postupka, sve i da je postojala, po svom karakteru nije mogla predstavljati povredu koja je bila od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
Naime, odredbom člana 2.18 stav (2) Izbornog zakona BiH propisano je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova. Iz odgovora na žalbu porizilazi da je pobijana odluka donesena jednoglasno, a da su u donošenju odluke učestvovali svih sedam članova Centralne izborne komisije, iz čega proizilazi da izuzimanje navedenog člana Komisije ne bi uticalo na drugačiju odluku Centralne izborne komisije BiH.
Kod ovakvog utvrđenja, Apelaciono vijeće nije posebno cijenilo ostale žalbene navode, s obzirom da nisu od uticaja na drugačije rješavanje.
S obzirom na navedeno, po ocjeni ovog vijeća, pobijana Odluka Centralne izborne komisije BiH je pravilna i zakonita, a žalba neosnovana, pa je istu, primjenom odredbe člana 81. stav 1. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj (19/02 -74/10), valjalo odbiti."
