Djela poput prijetnji, uvreda, klevete i širenja mržnje regulisana su entitetskim zakonima u BiH.
Policijska stanica Kakanj je izdala ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama u godinu dana otkako je ova općina donijela Odluku o javnom redu i miru, koja policiji daje te ovlasti.
Medijski stručnjaci i međunarodne organizacije su zabrinuti da se ovakvim postupanjem vrši zastrašivanje i ograničava sloboda izražavanja.
Načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević podnio je u februaru ove godine prijavu Policijskoj stanici Kakanj zbog komentara na svom Facebook profilu, navodeći da je jedna osoba prekršila Odluku o javnom redu i miru Kaknja kojom se zabranjuju vrijeđanje, prijetnje i drzak govor na društvenim mrežama, koja je usvojena upravo na njegovu inicijativu, prenosi Detektor.
Komentari koje je Bajtarević prijavio tiču se osobe koja je komentarisala načelnikove objave o donaciji Vojne misije Turske Srednjoj tehničkoj školi u Kaknju. Bajtarević tvrdi da su objave “uvredljivog i prijetećeg sadržaja”.
“Ja sam otišao prijaviti direktno policiji gore, potpisati sve što je trebalo, odnio dokaze koje sam isprintao sa profila ličnog, u međuvremenu, gore boravivši, dobio sam informaciju da ima još onih koji su prijavili isto lice i da se za istim traga i iz drugih kantona”, kazao je Bajtarević za Detektor.
Odluka o javnom redu i miru je jednoglasno usvojena na sjednici Općinskog vijeća Kakanj krajem marta 2025. godine. Uprkos kritikama stručne javnosti i zahtjevima za brisanje člana Odluke kojim se kažnjava govor na društvenim mrežama, Odluka je stupila u provođenje.
Iz Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH objašnjavaju da namjera Odluke nije bila da se prostor društvenih mreža učini sigurnijim i da se lakše sankcionišu oni koji iznose prijetnje, nego da se nametne novi nivo cenzure koja je u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“S obzirom da je prostor društvenih mreža, koji je izjednačen s javnim prostorom, postao prostor gdje se u najvećoj mjeri iskazuje nezadovoljstvo i upućuju kritike na rad vlasti i javnih službenika, postaje jasno da je cilj ovake mjere da se ljudi upravo obeshrabre da to čine”, rekla je Azra Berbić iz Koalicije.
Policijska stanica Kakanj je izdala ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama, odgovorili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK) za Detektor.
“Također su zbog navedenog prekršaja Općinskom sudu u Kaknju podnesena tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, gdje je u dva slučaja postupak obustavljen od strane Policijske stanice Kakanj”, naveli su u odgovoru.
U provedenim prekršajnim postupcima nije bilo žalbi na izrečene sankcije, niti su okrivljeni u prekršajnom postupku zahtijevali sudsko odlučivanje.
Prema međunarodnim standardima, samo se najteži oblici govora mržnje trebaju sankcionisati, navode iz Misije OSCE-a u BiH, dodajući da se to uglavnom radi kroz krivično zakonodavstvo.
“Preširoko postavljene odredbe i neodređeni termini mogu izazvati efekat zastrašivanja i obeshrabriti legitimnu kritiku, učešće građana i rad novinara. Misija dalje podsjeća da se u demokratskim društvima od javnih zvaničnika očekuje da tolerišu viši nivo kritike i nadzora javnosti”, naveli su iz OSCE-a.
Manje ozbiljni ili štetni oblici sadržaja trebali bi se rješavati kroz rad na prevenciji i samoregulacijom, a ne kažnjavanjem, smatraju u OSCE-u i dodaju da je prilikom regulisanja izražavanja na internetu, odnosno društvenim mrežama, neophodno primijeniti test proporcionalnosti.
“U pogledu testa proporcionalnosti, ograničenja slobode izražavanja, bilo na internetu ili van njega, trebala bi ispunjavati kriterije zakonitosti, neophodnosti u demokratskom društvu, proporcionalnosti i nediskriminacije”, navode.
Odlukom se u Kaknju otvaraju pitanja o usklađenosti s relevantnim međunarodnim standardima i domaćim regulatornim okvirima, uključujući i one koji štite slobodu izražavanja.
“Budući da postojeći krivičnopravni okviri u Federaciji Bosne i Hercegovine pružaju dovoljan osnov za procesuiranje teških djela, uključujući prijetnje koje ugrožavaju sigurnost, regulisanje i sankcionisanje izražavanja na internetu na lokalnom nivou nosi rizik od nedosljedne primjene, pravne nesigurnosti i potencijalne zloupotrebe”, navode iz OSCE-a za Detektor.
Djela poput prijetnji, uvreda, klevete i širenja mržnje regulisana su entitetskim zakonima u BiH.
Posljednjom izmjenom Krivičnog zakona u Federaciji BiH u prošloj godini, Informaciono-komunikacione tehnologije su prepoznate terminom i mjestom počinjenja krivičnog djela. Uvođenjem ovog termina kažnjiva su djela poput komunikacije sa osobom u toku zabrane prilaska putem tehnologija, spolno uznemiravanje, iskorištavanje i povreda privatnosti djeteta, te psihičko nasilje.
Udruženje “BH novinari” je krajem prošle godine uputilo zvaničan zahtjev Općinskom vijeću, kabinetu načelnika Mirnesa Bajtarevića, predsjedavajućem Općinskog vijeća Kakanj Slavenu Katičiću i Policijskoj stanici Kakanj u kojem su tražili potpuno brisanje dijela Odluke o javnom redu i miru koji se odnosi na kažnjavanje pisanja na društvenim mrežama.
“Sporna odredba društvene mreže tretira kao prostor u kojem se mogu počiniti prekršaji poput vrijeđanja, omalovažavanja ili drskog ponašanja, što ‘BH novinari’ ocjenjuju direktnim zadiranjem u slobodu izražavanja građana, uključujući novinare i medije”, navela je generalna sekretarka “BH novinara” Borka Rudić.
Iz Udruženje su upozorili da ta odluka otvara mogućnost zloupotrebe i pokretanja prekršajnih postupaka protiv osoba koje putem društvenih mreža izražavaju mišljenje ili kritičke stavove o radu javnih dužnosnika, te da je izmjena Odluke u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i međunardnim standardima.
Ovlašteni organ za nadzor nad primjenom Odluke o javnom redu i miru Općine Kakanj vrši Policijska stanica, čiji službenici, na osnovu slobodne ocjene dokaza, pokreću prekršajne postupke izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda.
Načelnik Bajtarević ne vidi problem u tome da policija kao organ bude nadležna za sankcionisanje prijavljenih komentara na društvenim mrežama, objašnjavajući da se pravosudni organi mogu obavijestiti ukoliko postoji krivično djelo.
“Smatram da sve ono što se učini loše, da li je to krađa, da li je to na ovaj način vrijeđanje ili bilo šta drugo, ako se u kafani potučemo, smatram da je policija ta koja treba da zadokumentuje, a nadležni istražni organi treba da utvrde da li ima elemenata ili nema za određeno kažnjavanje”, kazao je.
On smatra važnim regulisanje pitanja ponašanja na društenim mrežama, objašnjavajući da ne poznaje zakonske okvire u BiH koji već regulišu informacione-komunikacione tehnologije kao način izvršenja djela.
“Nije problem kada se sučele mišljenja argumentovano i da se na taj način komunicira, ali ako je to vrijeđanje, ako to ima elemente pozivanja na ubistvo ili nešto slično, onda smatram da i mreže treba uvesti kao javno mjesto”, kazao je Bajtarević.
Opasnosti Odluke o javnom redu i miru su višestruke, kaže Berbić, dodajući da je, osim zloupotreba koje se mogu pojaviti kroz cenzuru, upitna i sposobnost policijskih službenika za tumačenje takvih prijava.
“Policijski službenici nisu dovoljno obučeni da cijene da li je neki komentar na društvenim mrežama uvreda ili ne, razumijevanje granica slobode izražavanja je kompleksno pitanje i ne može biti ostavljeno na meritum policijskim službenicima”, objašnjava Berbić.
Ona dodaje da ovakva odluka unosi pravnu nesigurnost, jer je donesena na općinskom nivou i potpuno ignoriše hijerarhiju pravnih akata.
“U ovom slučaju Općina Kakanj preuzela je ulogu zakonodavne vlasti u obimu i na nivou koji joj nikako ne pripada”, kaže Berbić.
Upozorava da primjeri u kojima se koristila ova odluka pokazuju da su se javni funkcioneri okoristili Odlukom kako bi se zaštitili od kritika.
“Važno je naglasiti da su svi oni koji obavljaju javne funkcije dužni trpjeti veći stepen kritike u javnosti, to i zakon i sudska praksa domaćih sudova, ali i ESLJP potvrđuju”, kazala je Berbić.
Policijska stanica Kakanj nije formirala poseban odjel za rad na slučajevima koji se odnose na društvene mreže, odnosno provjere identiteta, pravnog osnova i utemeljenja za prijavljeno djelo počinjeno u online prostoru.
“Niti postoji zakonska obaveza za praćenje dokumentovanja i analiziranja prekršaja u online prostoru, kao što ne postoji takav vid postupanja u pogledu praćenja drugih prekršaja”, naveli su iz MUP-a ZDK-a za Detektor.
Misija OSCE-a u BiH upozorava da djelotvorno praćenje i rješavanje širokog spektra prekršaja i krivičnih djela zahtijeva i jačanje kapaciteta policijskih i pravosudnih tijela, uključujući i pojašnjenje procedura unutar postojećih pravnih okvira koje opisuju efikasnijim i održivijim od kreiranja paralelnih normi čija je provedba upitna.
“S obzirom na složenost i prekograničnu prirodu online sfere, ova pitanja treba regulisati i provoditi na način koji osigurava jasne pravne standarde i pravilno korištenje institucionalnih kapaciteta”, naveli su iz OSCE-a.
