Optužnica u predmetu “Dobrovoljačka” prva je podignuta u BiH u predmetima u kojima istrage vodi i Srbija, nakon najave ustupanja predmeta iz ove zemlje.
Dok Državno tužilaštvo ne objavi tekst dugo očekivane optužnice u predmetu “Dobrovoljačka”, šta za sada pouzdano znamo iz istrage i objavljenih detalja o optužnici?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je u srijedu optužnicu protiv deset osoba u predmetu “Dobrovoljačka” zbog ratnog zločina počinjenog 3. maja 1992. godine u Sarajevu, kada se iz glavnog grada povlačila vojna kolona Jugoslovenske narodne armije (JNA), piše BIRN BiH.
U ovom predmetu Tužilaštvo je optužilo niz tadašnjih visokih dužnosnika Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) – Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Iz Tužilaštva u saopćenju nisu precizirali koja krivična djela su im stavljena na teret.
Iz Tužilaštva navode da se optužnica odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila, koji su mučeni i zlostavljani.
Optužnica je podignuta nakon višegodišnje istrage koja je bila prekidana pa nastavljana te dva slučaja zadržavanja visokih dužnosnika u Beču odnosno Londonu nakon zahtjeva Srbije.
Prvi test kvaliteta optužnice bit će proces njenog potvrđivanja u Sudu BiH. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala o nekoliko optužnica Tužilaštva BiH koje su vraćane na doradu ili su odbijene.
Tek kada optužnica bude potvrđena, ona će biti javno objavljena.
Ovo je pet stvari koje za sada pouzdano znamo o ovom predmetu.
Sudovi u Velikoj Britaniji i Austriji već su odlučivali o predmetu
U Londonu je u martu 2010. uhapšen bivši član Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić, prema zahtjevu Srbije, koja je tražila njegovo izručenje kako bi mu se u Beogradu sudilo za ratne zločine, ali je Sud u Westminsteru, nakon saslušanja većeg broja svjedoka obje strane, uključujući i političare, aktiviste u oblasti ljudskih prava, te tužioce, odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje.
U odluci Suda u Westminsteru se navodi kako je provedena istraga u ime Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te na osnovu izvještaja njegovih istražilaca i tužilaca, Sud je bio taj koji je zaključio da nema osnova za vođenje postupka protiv Ganića.
“Nije dovoljno da tužilac za ratne zločine iz Srbije jednostavno kaže da oni imaju drugačija stanovišta u pogledu dokaza nakon što je odluku donio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju”, navodi se u odluci Suda u Westminsteru, te je zaključeno kako ne postoji valjano opravdanje da se pokrene postupak protiv Ganića.
U ovoj odluci o zahtjevu Srbije je obrazloženo kako se došlo do zaključka “da je ovaj postupak pokrenut i da se koristi u političke svrhe, te da se, kao takav, svodi na zloupotrebu procesa pred ovim sudom”.
Godinu kasnije, početkom marta 2011. godine, na aerodromu u Beču – po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj ulici – uhapšen je Jovan Divjak, penzionisani general Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
U međuvremenu je Tužilaštvo BiH uputilo zahtjev za izručenje Divjaka koji se temeljio na činjenicama da je donesena naredba za provođenje istrage protiv više osumnjičenih lica, da su ratni zločini koji su se desili u BiH, državi čije državljanstvo imaju osumnjičeni, u nadležnosti pravosuđa BiH.
Austrijski sud je potom odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, konstatujući da postoji sumnja da bi on imao pošteno suđenje pred srbijanskim pravosuđem.
Svoju odluku je Sud obrazložio time što izručenjem Srbiji ne bi bila ispunjena odredba zakona koji garantira fer i pošten sudski postupak, a uticala je i ranija odluka Haškog tribunala da ne posjeduje dovoljno dokaza kako bi se pokrenuo proces protiv Divjaka, koji je preminuo prošle godine.
Istraga je ranije obustavljana
Početkom januara 2012. je obustavljena istraga Tužilaštva BiH protiv 14 osoba koje su se sumnjičile za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine – među kojima su bili Ganić, Efendić, Backović, Pušina, Muslimović i Divjak – jer je utvrđeno da u radnjama osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela.
“Nakon opsežne istrage, naredba o obustavi istrage protiv navedenih osumnjičenih osoba donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza, koji uključuju dokumente, videozapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale”, saopćeno je ranije iz Državnog tužilaštva.
U istom saopćenju iz 18. januara 2012. je navedeno da se dalje nastavlja istraga za ubistvo sedam i ranjavanje 14 osoba u Dobrovoljačkoj ulici.
“Istraga u vezi sa ovim radnjama se nastavlja zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu”, ranije su naveli u Tužilaštvu.
Pritužbu za obustavljanje istrage su podnijele porodice poginulih boraca uz stručnu pomoć Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Nakon što nije odlučeno o prigovorima, oštećeni su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je naredio Tužilaštvu BiH da odluči po prigovorima za obustavljanje istrage.
Tužilaštvo je potom u novembru 2018. stavilo van snage naredbu o obustavi istrage u predmetu “Dobrovoljačka” i naredilo ponovno otvaranje istrage. U ovom periodu glavna državna tužiteljica bila je Gordana Tadić.
Veliki broj optuženih po komandnoj odgovornosti
Iako Tužilaštvo BiH nije iznijelo detalje, od deset osoba protiv kojih je podignuta optužnica u predmetu “Dobrovoljačka”, veći broj njih se, prema funkcijama koje su obavljali početkom maja 1992., tereti po komandnoj odgovornosti, što je donekle drugačija praksa optuživanja Državnog tužilaštva u odnosu na ranije optužnice.
Oni se terete da su, u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN).
Na teret im je, prema Tužilaštvu, stavljeno da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina, ali nikome u saopćenju nije navedena funkcija koju su obnašali.
Za Ganića je poznato da je bio član Predsjedništva Republike BiH, Efendić komandant Teritorijalne odbrane (TO), Backović pomoćnik komandanta TO-a, Bahto i Muslimović su bivši generali Armije BiH, Pušina je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za uniformisanu policiju, što je nedavno utvrdio Sud BiH pri izricanju presude u predmetu “Dragan Vikić i ostali”, Alispahić je nekadašnji načelnik Centra javne bezbjednosti (CSB) Sarajevo, Dahić bivši komandir Policijske uprave Stari Grad, a Bezdrob nekadašnji policijski dužnosnik.
Iz saopćenja Tužilaštva nije jasno da li je iko ili koliko osoba je optuženo kao direktni izvršioci. Državno tužilaštvo do sada u jednom predmetu nije optuživalo ovaj broj osoba koje su u inkriminisano vrijeme obavljale funkcije, odnosno po komandnoj odgovornosti. Do sada je u jednom predmetu najveći broj osoba po rukovodnim funkcijama bio pet optuženih, a među kojima su bili i komandanti bataljona ili komadiri četa, kao što je slučaj na suđenjima za zločine počinjene na području Kotor-Varoši ili suđenju policijskim funkcionerima za genocid u Srebrenici.
Veliki broj svjedoka ukazuje na dugo suđenje
Najava iz Tužilaštva da je uz optužnicu predloženo saslušanje 277 svjedoka, sugeriše da bi, ukoliko Sud Bosne i Hercegovine potvrdi optužnicu, ovaj postupak mogao trajati godinama.
U predmetu koji još traje, samo prvostepeni postupak protiv Dragana Vikića, Pušine, Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića, koji su nepravosnažno oslobođeni optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Velikom parku u Sarajevu, trajao je duže od pet godina, a Tužilaštvo je ranije najavilo da će pozvati više od 80 svjedoka.
Tužilaštvo je veći broj svjedoka, odnosno pozivanje njih 447, najavilo i kada je podignuta optužnica u predmetu protiv Atifa Dudakovića i ostalih, ali se taj postupak odnosi na počinjenje u više gradova na području Krajine.
U posljednjem izvještaju “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” britanske sutkinje Joanne Korner je navedeno da se dužina postupaka mora skratiti, što bi u praksi, između ostalog, značilo ograničavanje broja svjedoka koje će tužilac pozivati na one svjedoke koji su relevantni za razjašnjenje stvari.
“Prijedlozi za prihvatanje presuđenih činjenica trebaju se podnijeti i po njima odlučiti prije početka glavnog pretresa, tako da se svjedok (svjedoci) koji svjedoče u odnosu na te činjenice mogu ukloniti sa spiska svjedoka. Tužilac treba imati razvijenu teoriju predmeta prije početka glavnog pretresa i osigurati da se pozivaju samo oni svjedoci koji su nužno potrebni za dokazivanje optužbi”, navodi se u izvještaju sutkinje Korner.
Prva optužnica nakon najave ustupanja predmeta
Optužnica u predmetu “Dobrovoljačka” prva je podignuta u BiH u predmetima u kojima istrage vodi i Srbija, nakon najave ustupanja predmeta iz ove zemlje.
Ova incijativa državnog vrha Srbije je uslijedila u vrijeme kada je krajem prošle godine u susjednoj državi uhapšen Edin Vranj, bivši visoki policijski zvaničnik, a u tom periodu je u Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srbije održan sastanak kojem je prisustvovala i bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kada je razgovarano o unapređenju regionalne suradnje u svim, a naročito predmetima ratnih zločina.
“Dogovoreno je da će oba tužiteljstva skupa pregledati sve predmete i razmijeniti sve neophodne informacije, kako bi oštećeni bili sigurni da će predmeti biti riješeni na profesionalan način, bez obzira u kojoj zemlji se postupak vodi”, saopćeno je tada iz Tužilaštva.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u oktobru 2021. godine rekao da inicijativa Srbije da BiH ustupi predmete protiv državljana BiH za ratne zločine predstavlja jednostrani čin prijateljstva i poruka mira i saradnje, te da u vezi s tim u Srbiji više ne postoje tajne optužnice.
On je tada rekao da ima više tih predmeta u krivičnim prijavama, ne u optužnicama, kao i da više ne postoje tajne optužnice.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je sredinom oktobra 2021. da se 26 državljana BiH nalazi na optužnicama pravosudnih organa u Srbiji zbog ratnih zločina počinjenih nad Srbima i da je Srbija spremna da te predmete ustupi pravosudnim organima BiH te da je ova mjera donijeta na današnjem sastanku predsjednika Srbije Vučića s nosiocima najviših pravosudnih funkcija u Srbiji i MUP-a.
“Živim u nadi da će neko biti osuđen. Evo, gospodo iz BiH, naše pravosuđe će vam ustupiti sve što imamo, predaće vam jurisdikciju nad njima. Izvolite, završite to. Ti ljudi nikada neće preći granicu Srbije da im mi sudimo”, rekao je tada Vulin.
