Službenom Beogradu laknulo je kada su se izbori u Moldaviji proteklog vikenda održali bez većih incidenata.
Prema navodima, nekoliko srpskih državljana provodilo je antisemitske i islamofobne akcije u Francuskoj te organizovalo paravojne tečajeve u svrhu poticanja nemira u Moldaviji. Politika balansiranja između Zapada i Istoka, kojom se Beograd godinama služio, očito dolazi do svojih granica, objavio je švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ).
Službenom Beogradu laknulo je kada su se izbori u Moldaviji proteklog vikenda održali bez većih incidenata. Bivši policajac, česti gost u medijima bliskim režimu, rezimirao je raspoloženje: „Srećom, ništa se nije dogodilo. Inače bi Srbija izgledala kao centar za obuku paravojnih ili terorističkih organizacija. To bi bila katastrofa za svaku zemlju.“
Sjena Moldavije
Šta je tačno mislio? Samo šest dana prije izbora, 22. septembra, moldavske sigurnosne snage provele su čak 250 racija širom zemlje. Uhapšene su 74 osobe koje su navodno planirale izazvati masovne nerede povezane s izborima. Nakon tih akcija, moldavske vlasti uputile su oštre optužbe prema Beogradu.
Prema njihovim tvrdnjama, pritvorenici su bili obučavani u kampovima u Srbiji - gdje su učili taktike napada i načine pružanja otpora sigurnosnim snagama. U Kišinjevu su uvjereni: iza svega stoji Rusija, koja pokušava spriječiti malu državu da nastavi put prema Evropskoj uniji, prenosi tportal.hr.
Te optužbe dodatno su dobile na težini četiri dana kasnije, kada su i srpske vlasti privele dvojicu svojih državljana. Sumnjiči ih se da su između 16. jula i 12. septembra obučavali 150 do 170 Moldavaca i Rumuna u paravojnim tehnikama.
Za Beograd je to izgledalo kao da je izbjegnuta diplomatska katastrofa. Ali, ključno pitanje ostaje: nije li sama Srbija zapravo baza za ruske pokušaje destabilizacije Evrope?
Novi val hapšenja
Drugi niz hapšenja samo je pojačao sumnje. Ovaj put radilo se o konkretnim akcijama ne u Moldaviji, nego u srcu Zapada. Samo tri dana nakon prvih privođenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije objavilo je da je policija privela još 11 osoba - svih srpskih državljana. Optužuje ih se da su početkom septembra postavili odsječene svinjske glave ispred nekoliko džamija u Parizu.
Između aprila i septembra, bacali su i zelenu boju - simbol islama - na židovske institucije, uključujući Muzej holokausta i više sinagoga u pariškoj okolici. Prema saopćenju ministarstva, u Srbiji su bili obučeni „u ime strane obavještajne službe“.
Cilj je bio jasan: potaknuti mržnju, diskriminaciju i nasilje nad ljudima različite vjere, boje kože ili podrijetla. Takva objašnjenja u potpunosti se poklapaju sa sumnjama francuskih vlasti.
Još u junu, Francuska je podigla optužnice protiv trojice Srba zbog napada na jednu židovsku instituciju. Tamošnje vlasti, baš poput moldavskih, sumnjaju da iza svega stoji Rusija, koja nastoji raspiriti postojeće društvene podjele na Zapadu.
No dok Pariz i Kišinjev otvoreno upiru prstom u Moskvu, srpsko ministarstvo o detaljima šuti. Stručnjaci za sigurnost, međutim, uvjereni su da je teško zamisliti da su takvi kampovi u Srbiji djelovali bez znanja državnog aparata – i samog režima. Još 2024., uoči moldavskih predsjedničkih izbora, kružile su glasine o ruskim kampovima u Srbiji i Rs. Tadašnje vlasti u Beogradu jednostavno su šutjele.
Vučićeva politika na klimavim nogama
Zašto onda sada ova hapšenja, i to pod svjetlima reflektora? Odgovor vjerovatno leži u nesigurnoj poziciji Aleksandra Vučića, piše švicarski NZZ.
Godinama je srbijanski predsjednik balansirao između svih strana - Rusije, EU, SAD-a i Kine - i od toga imao koristi. Strana ulaganja dolazila su i s Istoka i sa Zapada, a Vučić je istovremeno bio dobrodošao i u Berlinu, i u Briselu, i u Moskvi, i u Pekingu pa čak i u Mar-a-Lagu.
Ali, sada Beograd sve više zadaje glavobolje i Briselu, i Vašingtonu, i Moskvi. Evropska unija sve je zabrinutija zbog Vučićeva postupanja s protestima koji već mjesecima ne jenjavaju. Povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je rekla: „Imamo problem u Beogradu.“ Čak je i Evropska pučka stranka, najveća u Evropskom parlamentu, raspravljala o sankcijama ili isključenju Vučićeve stranke iz svojih redova.
Ni Moskva nije zadovoljna. Ovog ljeta oštro je reagovala na informacije o isporukama srpskog oružja Ukrajini. Osim toga, i Beograd i Moskva strahuju od američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta. Sankcije su trebale stupiti na snagu 1. oktobra, ali su u posljednji trenutak još jednom odgođene – za osam dana.
Manevrisanje postaje sve teže
Hapšenja zbog paravojnih kampova i navodnih operacija u Francuskoj samo su dio šire slike: Srbiji je sve teže održati politiku sjedenja na dvije stolice.
Jesu li akcije vlasti motivisane isključivo strahom od američkih sankcija? To zasad ostaje špekulacija. No tajming govori sam za sebe - Beograd je očito želio umiriti situaciju.
Vučić, međutim, nastavlja s verbalnim napadima i na Zapad i na Istok. U nedavnom intervjuu za njemački FAZ ruske optužbe o slanju oružja Ukrajini nazvao je „bez sumnje najuvredljivijom izjavom protiv Srbije koju je ikada čuo“. Istodobno je ponovio vlastite tvrdnje da zapadne obavještajne službe finansiraju revoluciju u Srbiji - bez da je ponudio ikakve dokaze, zaključuje NZZ.
