Stručnjaci navode da se u Iranu razmišlja o "iranskoj Delcy" – vođi unutar režima koja bi mogla osigurati kontinuitet vlasti i obnoviti kontakte sa SAD-om, slično kao što je Delcy Rodríguez preuzela Venezuelu nakon hapšenja Nicolása Madura.
Iransko vodstvo već je ranije pripremilo kadrovske zamjene u slučaju da ključni članovi režima budu likvidirani u američko-izraelskim napadima. Kako bi spriječio politički haos, režim je uveo dosad nepoznate mjere i stavio sve sigurnosne snage u stanje visoke pripravnosti.
Prema izvještajima, svakodnevno je vodstvo zemlje efektivno prešlo na Alija Laridžanija (67), sekretara Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Irana. Laridžani je konzervativac i veterana iranske politike, bivši brigadni general u Islamskoj revolucionarnoj gardi i dugogodišnji direktor iranske državne televizije. Od početka 2026. godine, tokom velikih protesta protiv režima i prijetnji američkih napada, Laridžani je de facto preuzeo vođenje zemlje.
Njegova uloga obuhvata suzbijanje protesta, pripremu odbrambenih i vojnih strategija te održavanje kontakata s ključnim partnerima Irana, uključujući Rusiju, Katar i Oman. Laridžani je također nadgledao pregovore sa SAD-om o iranskom nuklearnom programu, dok je formalno ministar vanjskih poslova Abas Aragči vodio razgovore.
Laridžani pripada utjecajnom klanu: njegov otac bio je šijitski pravni stručnjak, jedan brat savjetnik vrhovnog vođe za vanjsku politiku, a drugi je predvodio iransko pravosuđe. Njegova povezanost s elitom Islamske Republike čini ga jednim od najsigurnijih kandidata za preuzimanje ključnih državnih funkcija u slučaju nestabilnosti.
The New York Times navodi da Laridžani uživa veliko povjerenje Ali Hameneija i da je tokom godina bio glavni pregovarač Irana sa SAD-om i glavni arhitekt približavanja Kine. Od početka ove godine njegova javna aktivnost je značajno porasla, dok je utjecaj predsjednika Mahmud Pezeškian oslabio, uključujući i diplomatske posjete poput one u Moskvu gdje je Laridžani putovao umjesto Pezeškiana.
U slučaju smrti ili odsutnosti vrhovnog vođe, Hamenei je unaprijed imenovao četiri potencijalna nasljednika za svaku ključnu funkciju u vojsci i vladi. Uz Laridžanija, u ovom užem krugu nalaze se glavni vojni savjetnik Jahja Rahim Safavi, predsjednik parlamenta Mohamed Bagher Halibaf i šef ureda vrhovnog vođe Ali Asgar Hejazi. Također je formirano Nacionalno odbrambeno vijeće, koje koordinira vojnu i sigurnosnu strategiju.
Stručnjaci navode da se u Iranu razmišlja o "iranskoj Delcy" – vođi unutar režima koja bi mogla osigurati kontinuitet vlasti i obnoviti kontakte sa SAD-om, slično kao što je Delcy Rodríguez preuzela Venezuelu nakon hapšenja Nicolása Madura. Trenutno se Laridžani smatra najvjerovatnijim kandidatom za ovu ulogu, dok predsjednik parlamenta Halibaf i bivši predsjednik Hasan Rohani također uživaju određenu podršku unutar režima i potencijalno među međunarodnim partnerima.
Upravo njegova sposobnost kombiniranja vojnih, političkih i diplomatskih funkcija čini Laridžanija ključnom figurom u trenutnoj krizi i glavnim kandidatom za stabilizaciju Irana u slučaju nestabilnosti režima.
