"Od 2010. godine, kada je Fidesz drugi put došao na vlast, na svim je izborima bilo jasno da će Orbán pobijediti. Sada je situacija potpuno drugačija", kaže politički analitičar Davor Gjenero, dobar poznavalac mađarske političke scene.
Za tačno sedam dana, 12. aprila, u Mađarskoj se održavaju parlamentarni izbori koji se smatraju jednim od najiščekivanijih, najneizvjesnijih i najvažnijih za Evropsku uniju ove godine.
Nakon šesnaest godina vlasti premijera Viktora Orbána i njegove stranke Fidesz, tokom kojih je preuzeo kontrolu nad institucijama, neutralizirao opoziciju i uspostavio model takozvane iliberalne demokratije, a zbog svog stava prema ratu u Ukrajini postao najveći problem vodstvu EU i ključni evropski saveznik Trumpove Amerike, šanse za njegov poraz veće su nego ikad prije, piše N1.
Ipak, to ne znači i sigurnu pobjedu stranke desnog centra Tisza, koju vodi bivši član Fidesza Péter Magyar, iako joj ankete već mjesecima predviđaju stalan rast, a podrška joj je desetak dana uoči izbora premašila 55 posto.
Prvi neizvjesni izbori nakon 2010.
Na mađarskoj političkoj sceni, osim Fidesza i Tisze, već dugo nema treće značajnije snage, pa će izbori iduće nedjelje biti direktan okršaj dviju najjačih opcija.
"Od 2010. godine, kada je Fidesz drugi put došao na vlast, na svim je izborima bilo jasno da će Orbán pobijediti. Sada je situacija potpuno drugačija", kaže politički analitičar Davor Gjenero, dobar poznavalac mađarske političke scene.
Nakon što se ostatak opozicije praktično povukao sa scene zajedno s bivšim socijalističkim premijerom Ferencom Gyurcsányjem, koji je 2006. na vrhuncu moći počinio neshvatljivo političko samoubistvo grubim priznanjem na stranačkom skupu da je lagao narodu ("Sje*ali smo sve. Lagali smo svima neprestano") i time otvorio Orbánu put prema neograničenoj vlasti, Tisza je prva stranka koja se pojavila s dovoljno snage da ga pobijedi.
"Tisza je Fidesz na tvorničkim postavkama"
Tisza je, osim toga, zapravo stranka nezadovoljnika koji su svojevremeno napustili Fidesz.
"U Tiszi nije samo Magyar, ima i drugih zanimljivih osoba poput Anite Orbán, koja je od 2010. do 2015. u Ministarstvu vanjskih poslova vodila sektor energetske sigurnosti i uspostavila uspješan mađarski energetski model", napominje Gjenero. On Tiszu slikovito opisuje kao "vremenski stroj".
"Tisza je stvorena kao svojevrsni Fidesz na tvorničkim postavkama. Uspostavili su političku organizaciju koja odgovara političkoj poziciji Fidesza u razdoblju od 2004. do 2015., kada je to bila uspješna stranka unutar Evropske pučke stranke (EPP)", kaže Gjenero, dodajući da je Tisza danas članica EPP-a, za razliku od Fidesza koji je tu grupaciju napustio 2021. godine.
Gjenero ističe i vrlo dobro političko ishodište Tisze.
"Nisu to novajlije u političkoj areni, niti ljudi bez iskustva u upravljanju. Magyar je tipičan proizvod evropske tranzicije, čovjek obrazovan slično kao naši ljudi koji su se školovali tokom pristupnog procesa EU i potom zauzimali pozicije unutar evropske administracije. To je tim vrlo sličan unutrašnjem krugu ljudi Andreja Plenkovića. U nekim se detaljima biografije Magyara i Plenkovića podudaraju. Naprimjer, u razdoblju nakon 2000. i Plenković i Magyar bili su na pozicijama drugog čovjeka u misijama pri Evropskoj uniji. Magyar je, kao i većina ljudi oko njega, prošao i kaljenje u korporativnom sektoru. To su ljudi koji znaju donositi odluke i znaju kako se kreiraju javne politike", smatra Gjenero.
Bi li Orbán priznao poraz?
Mađarski izborni sistem, dodaje, dosad je išao na ruku Fideszu, pretvarajući njegovu relativnu pobjedu u apsolutnu većinu u parlamentu. "Mađarski izborni sistem nagrađuje najvećeg relativnog pobjednika, a situacija je sada vrlo jednostavna jer su na izborima samo dvije stranke. Drugih manjih stranaka više nema pa će, prema tome, apsolutnu većinu odnijeti ili Fidesz ili Tisza."
Postavlja se i pitanje kako bi Orbán nakon 16 godina svevlašća podnio poraz i bi li mirno predao vlast. Gjenero smatra da Orbán neće praviti probleme i da će poraz shvatiti kao novi izazov. Štaviše, tvrdi da bi mu u trenutnim okolnostima odlazak u opoziciju bio dobrodošao.
"Kada se počelo raspravljati hoće li Orbán mirno predati vlast, on je potpuno otvoreno i jasno rekao: 'Češće sam svoju stranku vodio na izbore iz opozicije nego s pozicije vlasti i uvijek sam priznavao izborne rezultate'."
"Orbánu bi bilo ugodnije u opoziciji"
Današnju poziciju Fidesza upoređuje s onom u kakvoj je HDZ bio nakon dva izborna poraza.
"Čini mi se da je Fidesz u poziciji u kakvoj je bio HDZ 2000. i 2011. godine. Nakon 16 godina kontinuirane vlasti imaju ozbiljne probleme unutrašnje strukture koje ne mogu riješiti dok su na vlasti. Dolazi i razdoblje krize kada će se živjeti lošije nego dosad i Mađarska će izgubiti profite koje je ostvarivala trgovinom jeftinih energenata. Orbánu je ugodnije to razdoblje dočekati kao šef opozicije, a ne kao nosilac izvršne vlasti. Dakle, vrlo je moguće da će Magyar uspostaviti izvršnu vlast u najnezahvalnijem razdoblju, u kojem će životni standard u cijeloj Evropi, pa tako i u Mađarskoj, padati. A Orbán bi otišao u opoziciju s vrlo snažnom stranačkom organizacijom koja se neće raspasti i strukturom oligarha okupljenih oko stranke koji će je nastaviti finansijski podržavati", procjenj
uje Gjenero.
