“Obavještenje o bodovima. Molimo vas da odgovorite sa ‘1’ da biste autorizirali ovaj mobilni poziv, a zatim ponovo otvorite SMS i kliknite na gornji link ili kopirajte URL i otvorite ga u svom pregledniku da biste vidjeli listu nagrada za iskorištavanje. Hvala vam na podršci BH Telecomu”, stoji u SMS poruci koja je u prethodnom periodu kružila među građanima u našoj zemlji.
Iako se u poruci navodi da je pošiljac “BH Telecom”, ova poruka nije stigla s njihovih zvaničnih kanala, nego s nepoznatog broja, za koji je Detektor uspio provjeriti da je registrovan na Filipinima.
Sigurnosne mjere
Iz “BH Telecoma” za Detektor navode da je povećan broj ovakvih poruka, odnosno phishing pokušaja u kojima se treća lica predstavljaju u ime njihove kompanije.
“Kompanija kontinuirano prati ove pojave, poduzima odgovarajuće sigurnosne mjere i provodi aktivnosti informisanja i upozoravanja korisnika s ciljem sprečavanja zloupotreba i zaštite njihovih podataka”, stoji u njihovom odgovoru.
Iz “BH Telecoma” ističu kako oni primjenjuju višeslojni sistem tehničke i proceduralne zaštite od neželjenih i phishing poruka i da te mjere obuhvataju napredne mehanizme filtriranja, reputacijske provjere, analizu sadržaja i priloga, te stalni nadzor nad sumnjivim aktivnostima u elektronskom saobraćaju.
Tipični znakovi koji se ponavljaju
Phishing poruke su oblik online prevare koji direktno pogađa građane, a zasniva se na manipulaciji i zloupotrebi povjerenja, pojašnjava za Detektor Nedim Gvožđar, jedan od osnivača udruženja e-Transformacija, koje se bavi cyber sigurnošću u BiH.
“Napadači se najčešće predstavljaju kao banke, pošte, dostavne službe, mobilni operateri ili čak prijatelji i članovi porodice, koristeći svakodnevne situacije kako bi poruka djelovala uvjerljivo”, naglašava Gvožđar.
On ističe da se phishing poruke mogu prepoznati po nekoliko tipičnih znakova koji se često ponavljaju.
“To su poruke koje stvaraju osjećaj panike ili hitnosti, poput upozorenja da će račun biti blokiran ili da je potrebno odmah reagovati. Često dolaze sa adresa koje na prvi pogled izgledaju poznato, ali sadrže male izmjene u nazivu domene, te uključuju linkove koji vode na lažne stranice”, kaže Gvožđar te dodaje kako one često sadrže gramatičke greške, neobične formulacije i zahtjeve za unos ličnih ili finansijskih podataka.
