Sve zavisi od obima i kompleksnosti predmeta, a ovaj to jeste, te sposobnosti strana u sporu i sudija da odgovore zadatku...
Više od mjesec dana nakon što su uložene žalbe na prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora, a Miloš Lukić oslobođen optužbe za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, još uvijek se očekuje zakazivanje ročišta na kojem će izlagati žalbe, a advokati za Detektor navode da se kod složenih predmeta često čeka više mjeseci na ročište.
Prošlog mjeseca Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je za Detektor da je zaprimio žalbe u ovom predmetu, ali još uvijek nije zakazano ročište na kojem će se one i izjaviti.
Odbrana Lukića je to potvrdila Detektoru, te pojasnila da se radi o suviše kratkom periodu za zakazivanje žalbenog ročišta.
“Spis je dosta obiman. Provedeno je dosta materijalnih dokaza i za zakazivanje javne sjednice izvjestilac bi trebao to sve da prouči“, pojasnio je Lukićev advokat Miljkan Pucar, te dodao da odbrana “ne očekuje tako brzo“ zakazivanje ovog ročišta.
Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.
Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Rs-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” Rs-a, oslobođen je.
Advokat Miodrag Stojanović kaže da nema nikakve dileme da je osnovni razlog za određivanje dužine roka, kada će biti sjednica Vijeća, prije svega složenost i obim predmeta po kojem se postupa od strane sudije izvjestioca.
On pojašnjava da nije isto kada je u pitanju jedan optuženi i jedna presuda u kojoj je desetina svjedoka i jedna žalba, naspram predmeta od pet optuženih ili 14, kao što je to bilo u u predmetu Dušan Milunić i drugi, gdje se radilo o više žalbi, te velikog broja saslušanih svjedoka.
“To je sasvim logično i prirodno da će taj predmet nesumnjivo za sudiju izvjestioca biti kud i kamo obimniji posao. Osnovni razlog za dužinu čekanja zakazivanja sjednice vijeća jeste složenost predmeta u kome se postupa“, kaže on.
Prvostepena presuda u predmetu Dušan Milunić i drugi za zločine počinjene u prijedorskom selu Zecovi u julu 1992. godine donesena je nakon skoro devet godina suđenja u decembru 2023. godine, a ročište na kojem su iznesene žalbe održano je u julu prošle godine. Apelaciono vijeće Suda BiH je iste godine potvrdilo prvostepenu presudu kojom su Dušan Milunić i još četiri osobe osuđene na ukupno 59 godina zatvora, a šesterica oslobođena optužbi.
Stojanović kaže kako je uočio da članovi Apelacionog vijeća nisu jednako opterećeni, odnosno da su neki više, a neki manje ažurni.
“Jednostavno možda u toj raspodjeli ima takvih velikih predmeta jedan sudija i kad dobije novih predmet kroz CMS teško može da sustigne to sve“, smatra Stojanović, te naglašava da nikada nije imao iskustvo da misli da je svjesno odugovlačeno zakazivanje sjednice Vijeća po žalbi.
Advokatica Lejla Čović, koja također ima dugogodišnje iskustvo postupanja u predmetima pred Državnim i drugim sudovima, navodi da zakazivanje ročišta na kojem se izjavljuju žalbe zavisi od toga koliko je predmet obiman.
“To zavisi od toga koliko je potrebno Apelacionom vijeću da izvrši uvid u žalbu, dokaze, zavisi koliko ima optuženih i branilaca. Često to znaju odugovlačiti rokovi – dok se prvostepena presuda dostavi svim optuženim, svim braniocima. Što je više ljudi uključeno duže to traje“, kaže ona.
Čović dalje pojašnjava da za sve onda Sud mora čekati od momenta dostave da protekne rok za dostavljanje žalbe, a potom da se čeka na odgovore na žalbu suprotnih strana. On dodaje da advokat i sam optuženi imaju pravo žalbe, odnosno odgovora na žalbu.
“Kad se sve to prikupi, kad svi ti rokovi prođu, odnosno kad se ulože sve žalbe i odgovori na žalbu, onda Sud vrši uvid u žalbe, u odgovore, u sam predmetni spis i u zavisnosti koliko je obiman spis se zakazuje sjednica Apelacionog vijeća“, kaže ona.
Mostarski advokat Davor Šilić koji postupa u, između ostalog, predmetima ratnih zločina i organizovanog kriminala dijeli mišljenje sa svojim kolegama da određivanje ročišta zavisi od učesnika u postupku i žalbi, te preopterećenosti suda i mogućnosti da se sastane Vijeće.
“Ukoliko se radi o predmetima gdje je više osuđenih, to jeste gdje se nalazi pet do deset ljudi, takvi predmeti u žalbenom postupku mogu trajati i do godinu dana. Međutim, u nekim slučajevima gdje se ne radi o većem broju osoba, gdje se radi o jednoj ili dvije osobe, gdje je jedna, eventualno druga žalba, sve zavisi od kapaciteta suda i od činjenice da li je u tom predmetu Vijeće određeno i da li Vijeće ima zauzetost oko nekih drugih predmeta pa ne mislim da bi trebalo puno trajati“, kaže on.
Na upit Detektora da li je zakazano ročište za žalbe na presudu Dodiku i Lukiću, iz Suda su odgovorili da će o datumu i vremenu javne sjednice Apelacionog vijeća javnost biti blagovremeno upoznata, “a informacije o istom će biti, kao i u svim drugim predmetima, dostupne i putem kalendara suđenja“.
