MMF upalio alarme: Spremite se za...

Pad svjetskih berzi obilježio je današnje trgovanje nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrijednosti, dok investitori strahuju od stagflacionog šoka. Snažan rast cijena energije, oštar pad finansijskih tržišta i nadolazeća inflacija stvaraju scenario koji neodoljivo podsjeća na najgore dane stagflacije – ekonomskog stanja gdje cijene divljaju, dok privreda stoji ili pada.

Prvi i najteži udarac stigao je sa energetskih berzi. Cijena barela sirove nafte već se probila iznad 100 dolara, a u jednom momentu je dotakla 119 dolara, što je najviši nivo još od 2022. godine.

Glavni uzrok je strah od potpune blokade Ormuskog moreuza (Strait of Hormuz). Kroz ovaj strateški prolaz prolazi petina ukupne svjetske nafte i ogromne količine tečnog prirodnog gasa. Svaki poremećaj na ovoj tački momentalno podiže troškove transporta i proizvodnje, što se direktno preliva na cijene namirnica i troškove života građana širom svijeta.

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Kristalina Georgieva, uputila je dramatično upozorenje sa simpozijuma u Japanu. Istakla je da novi konflikt testira samu otpornost globalne ekonomije.

„Moja preporuka tvorcima politika u ovom novom globalnom okruženju je – mislite na nezamislivo i pripremite se za to“, poručila je Georgieva.

Ona je iznijela i konkretnu, nimalo optimističnu računicu: ako cijene nafte porastu za samo 10% i zadrže se na tom nivou, globalna inflacija će automatski skočiti za 0,4 procentna poena. To nije samo statistika, već realno osiromašenje stanovništva.

Vlade država koje zavise od uvoza energije već su u stanju pripravnosti. Premijerka Japana, Sanae Takaichi, potvrdila je da njena vlada hitno razmatra uvođenje subvencija iz državnih rezervi kako bi obuzdala cijene goriva i zaštitila standard građana. Ovaj potez pokazuje da energetska kriza više nije samo ekonomsko, već prvorazredno političko pitanje.

Finansijska tržišta su reagovala nervozno i agresivno. Investitori masovno povlače kapital iz rizičnih dionica i prebacuju ga u obveznice i zlato. To stvara dodatni problem za kompanije kojima je sada teže i skuplje doći do kredita potrebnih za opstanak i investicije.

Centralne banke su se našle pred “nemogućim” izborom:

* Povećanje kamata: Neophodno za suzbijanje inflacije, ali rizikuje da potpuno ugasi ekonomski rast.
* Podrška rastu: Ako ne budu djelovali, inflacija će nastaviti da “jede” ušteđevinu i plate.

U Evropi, industrija koja se tek oporavila od prethodnih šokova ponovo je na koljenima zbog cijena energenata. U Aziji, pad povjerenja potrošača prijeti da zaustavi regionalni rast.

Ključno pitanje narednih sedmica ostaje: Da li će sukob dobiti brzo diplomatsko rješenje koje bi smirilo tržišta, ili ulazimo u period trajne stagflacije koji će izmijeniti ekonomsku kartu svijeta?