Napominje da u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj stanovnika, iako je populacija uglavnom starija te da ti dijelovi BiH imaju potencijal, posebno u oblasti poljoprivrede, zbog čega se bilježi i određeni povratak stanovništva.
Profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Osman Lindov, u razgovoru za Fenu, ocjenjuje da putna infrastruktura u istočnoj Bosni ne zadovoljava ni osnovne standarde te da su taj dio zemlje zanemarile sve institucije, ističući da bez kvalitetnih saobraćajnih veza nema ekonomskog napretka.
Profesor Lindov naglašava da su putni pravci prema Goraždu i Foči kontinuirano u izrazito lošem stanju te da je riječ o problemu koji traje dvije decenije, a obuhvata propadanje mostova, tunela i kolovoza. Posebno je upozorio na stanje mostova na magistralnom putu Ustiprača - Rogatica, gdje, kako navodi, nijedan most ne ispunjava potrebne sigurnosne kriterije, zbog čega postoji opravdan strah od mogućih ozbiljnih posljedica.
Napominje da u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj stanovnika, iako je populacija uglavnom starija te da ti dijelovi BiH imaju potencijal, posebno u oblasti poljoprivrede, zbog čega se bilježi i određeni povratak stanovništva.
- Međutim, bez dobrih puteva nema pravog povratka, a pogotovo mlađe populacije - ističe.
Naglašava da Foča i Goražde ulažu određene napore u razvoj, ali da bez kvalitetnih puteva njihov napredak ostaje ograničen. Posebno upozorava da Goražde trpi ozbiljne posljedice koje se negativno odražavaju na njegov ukupni razvoj, drugim riječima, ovaj grad "umire" zato što nema dobru transportnu infrastrukturu.
- Iako ima nekih investicija u putne pravce prema Foči i Goraždu, one će vjerovatno stagnirati ili će se odustati od toga, zato što ti putevi uopće ne zadovoljavaju kriterije za razvoj industrije, poljoprivrede ili turizma. Moguće je razvijati jedino tzv. adrenalinske puteve i na njima graditi biznis, ali to je ozbiljan i zahtjevan posao - smatra profesor Lindov.
Odroni i obustave saobraćaja
Dodao je da smo svi upoznati sa stanjem na tim putevima te da je sve uredno evidentirano, ali da se vozači i dalje konstantno suočavaju s odronima i obustavama saobraćaja.
Ukazao je i na pasivnost lokalnog stanovništva u tim krajevima, navodeći da su se mnogi pomirili s postojećim stanjem i uvjerenjem da se ništa ne može promijeniti.
- Kada se zatvori određeni put, ljudi jednostavno prihvate da idu obilaznim putem - kaže Lindov.
Ukazao je i na loše stanje putne infrastrukture na dionici Rogatica - Višegrad, upozoravajući da su mostovi na tom putnom pravcu već duže vrijeme u fazi rekonstrukcije i da stoje na skelama, što, kako ističe, predstavlja potencijalnu opasnost.
Radi se o mostovima izgrađenim sedamdesetih godina prošlog vijeka, nakon ukidanja uskotračne pruge Sarajevo - Višegrad, kada je uspostavljena putna infrastruktura koja i danas predstavlja ključnu vezu prema Srbiji.
Stručnjak za saobraćaj naglašava da se značaj putne infrastrukture ne ogleda samo u povezivanju s većim gradovima, već da ona služi za razvoj biznisa i turizma, ističući potrebu za kvalitetnijim saobraćajnim vezama sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije ili Hrvatske.
- Bosnu i Hercegovinu moramo spojiti sa zapadnim Balkanom, jer su to zemlje na koje se oslanjamo i s kojim imamo trgovinsku razmjenu - istakao je.
Razlog zbog kojeg nema većeg angažmana oko rekonstrukcije putne infrasterukure u Bosni i Hercegovini, po mišljenju Lindova, leži u neznanju, ali i neshvatanju koliko koristi jedna država ima od kvalitetnih puteva.
- Ekonomija se ne može razvijati bez dobrog transporta i transportne infrastrukture. Jedno bez drugog ne može i završena priča. Svi pričamo o razvoju ekonomije, a ona umire zbog neznanja, nebitno koji je nivo vlasti u pitanju - naglašava profesor Lindov.
Zatvaranje određenih dionica
On upozorava da putevi u BiH ugrožavaju sigurnost ljudi te da ćemo u takvim uvjetima stalno biti primoravani na privremeno zatvaranje određenih dionica. Kao jedan od primjera, navodi magistralnu cestu Tuzla - Bijeljina, gdje je došlo do odrona zemljišta koje je uzrokovalo veliko oštećenje.
- Očigledno je da se ovaj odron mogao predvidjeti. Putovao sam tom cestom, i laiku bi bilo jasno da će ozbiljnije kiše i poplave nanijeti oštećenja jer cesta nije adekvatno zaštićena, a sistem odvodnje nije pravilno izveden - tvrdi Lindov.
Također je upozorio na probleme klizišta i obrušavanja stijena prisutnih na nekim od najvažnijih magistralnih puteva u BiH, navodeći primjere čestih obrušavanja na putu Jablanica - Prozor, pogotovo nakon kiša, gdje odroni često usporavaju saobraćaj, te na odron koji je nedavno blokirao dionicu magistralnog puta Banjaluka - Jajce u mjestu Dabrac.
- To su neki od naših najjačih putnih pravaca - istakao je, dodajući da većina izgrađenih puteva, kojih je do sada u BiH napravljeno veoma malo, počinje propadati nakon samo nekoliko godina, a glavni razlog zašto je to tako Lindov vidi u skraćivanju procedura i nepoštivanju standarda u izgradnji i održavanju.
Između ostalog, on podsjeća na činjenicu da je BiH jedina zemlja sa dvije akcize na gorivo namijenjene izgradnji autoputeva te da građani BiH izdvajaju ogromna sredstva za izgradnju i održavanje puteva.
- Zbog toga je nemoguće da se bar magistralne ceste nisu mogle adekvatno sanirati i zaštititi od propadanja - ističe Fenin sagovornik.
Također, navodi da, za razliku od loše putne infrastrukture, kamere za mjerenje brzine funkcioniraju efikasno, ističući da će se vjerovatno postavljati na gotovo svakom kilometru.
- Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje i po 15 kamera, to odlično funkcionira, dok nam putevi propadaju. Izgleda da je prioritet punjenje budžeta, a ne sigurnost i kvalitet infrastrukture. Ne znam kako neko očekuje napredak ako je ekonomija, iako svima važna, nedovoljno u fokusu. Bez razvijene ekonomije nema ni stabilnog punjenja budžeta - zaključio je Lindov.
