Trojka preotimanjem nadležnosti PBiH želi novi "slučaj Vukoja" i sporno imenovanje Monike Mijić.
"Povodom konkursa za imenovanje agenata Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava, više sam puta upozoravao da su ona lica koja su se pojavljivala kao navodni agenti Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava bila izvan mandata, te da je njihovo imenovanje veoma upitno ako se primjenjuju odgovarajući zakoni", objavio je Slaven Kovačević.
Mediji su danas objavili da se priprema još jedno njeno nezakonito imenovanje.
Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine naveo je i pet razloga:
"Prvi je kako ne može bilo koja institucija Bosne i Hercegovine podzakonskim aktom omogućiti ili dati bilo kome zakonska ovlaštenja, što je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu. Zakonska ovlaštenja mogu se dati isključivo zakonom.
Drugo važno pitanje je trajanje mandata vršitelja dužnosti koje je zakonom ograničeno na maksimalno dva puta po tri mjeseca, dok u konkretnom slučaju jedne od kandidatkinja za to mjesto agenta Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava, to je bilo čak sedam puta. Dakle, očito nezakonito.
Treće, isto lice, tačnije Monika Mijić, kako možemo čitati u medijima, obavljala je posao sekretara sa posebnim zadatkom više od deset godina, ali ne onako kako to, vidno netačno i fingirano u svome mišljenju kaže ministar pravde Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, da se to ne odnosi na lica kojima je prekinut kontinuitet u obavljanju te funkcije, već je to ovako kako to utvrđuje Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine: „...Najduži period postavljenja na isto radno mjesto je deset godina.“ (član 34, stav 2 zakona koji govori o imenovanju sekretara sa posebnim zadatkom). Iz toga, vidljivo je da se kontinuitet u obavljanju funkcije uopće ne spominje, već se ograničava na maksimalno 10 godina.
Četvrto, što ima posebnu težinu, sve je ovo rekao Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine odgovarajući na jedno od zastupničkih pitanja, a da podsjetim javnost, ovaj Ured je po Zakonu o Vijeću ministara jedino tijelo koje daje mišljenja istom tom Vijeću ministara prije nego se pristupi postupku odlučivanja. Tačnije, mišljenje Ureda za zakonodavstvo je zakonska kategorija u postupku odlučivanja, dok mišljenje Ministarstva pravde ima potpuno drugačiji status. Biće interesantno vidjeti, kakvo će mišljenje Ured za zakonodavstvo dati o ovom čudnom i zakonski upitnom prijedlogu imenovanja agenata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na kraju konkursne procedure, i kako će se po tom pitanju, unutar Vijeća ministara, postaviti politička grupacija zvana Trojka.
Najazd i peto. Sva imenovanja svih predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim tijelima i institucijama, ustavna je nadležnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje na primjer imenuje kandidate za sudije u Evropskom sudu za ljudska prava, direktno imenuje člana Venecijanske komisije, sve predstavnike u radnim tijelima u Vijeću Evrope, ali pazite sad čuda, jedino ne imenuje agente Bosne i Hercegovine, ne Vijeća ministara, već države Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Kako je ova procedura, očito jako upitna sa stanovišta Zakona o upravi, Zakona o državnoj službi o institucijama Bosne i Hercegovine i Ustava Bosne i Hercegovine, mislim da će javnost vidjeti hoće li Trojka opet povlađivati osovini HDZ-SNSD, te zažmiriti i na ovo nezakonito i neustavno imenovanje pa ga izglasati ili će, po prvi put, pokazati malo integriteta. Možda se opet pojavi situacija, kao prilikom imenovanja (jer to nije bio izbor) Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, pa će reći kako je i to bio dobro obavljen posao, kao što je to, svojevremeno, rekao jedan od Trojkaša, pogazivši mišljenje Venecijanske komisije.
