Republika Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na provođenju saradnje u oblasti odbrane, o čemu su se dogovorili prije oko pet mjeseci, kada su ministri odbrane potpisali zajedničku deklaraciju 18. marta u Tirani.
Ministarstva odbrane Republike Kosova i Albanije potvrdila su za Radio Slobodna Evropa da "stručne grupe rade na planu provođenja deklaracije".
Vršilac dužnosti ministra odbrane Republike Kosova, Ejup Maćedonci, izjavio je da je 18. jula u Tirani održan sastanak grupe za implementaciju "kako bi se razradio plan na operativnom nivou", piše Radio Slobodna Evropa.
Albansko ministarstvo odbrane, koje je bilo domaćin ceremonije potpisivanja, najavilo je da će u septembru ove godine ministarstvima Albanije, Republike Kosova i Hrvatske biti predstavljen vodič, koji je u završnoj fazi razvoja, na odobrenje.
- Deklaracija, koju su potpisali vršilac dužnosti ministra odbrane Republike Kosova Ejup Maćedonci, ministar odbrane Albanije Piro Vengu i hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, postavila je četiri tačke saradnje:
Promocija odbrambenih kapaciteta i saradnja u relevantnoj industriji;
Povećanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vojne vježbe;
Reagovanje na hibridne prijetnje i jačanje otpornosti;
Puna podrška euroatlantskim integracijama.
"Osiguravanje dobre pozicije"
U tekstu deklaracije se navodi da je ova saradnja usmjerena na "osiguravanje dobre pozicije za suočavanje s prijetnjama i postizanje ciljeva u oblasti odbrane i sigurnosti".
Kupovina odbrambenih kapaciteta je prva obaveza iz deklaracije na koju su se ministri odbrane obavezali.
U tom kontekstu, prema Maćedonciju, cilj je da se sprovede jedna narudžba, umjesto tri odvojene narudžbe od strane svake zemlje.
"Na primjer, sistem [oružja] koji tri zemlje žele da kupe od SAD-a, naručujemo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali s količinom i vremenom isporuke koji su uobičajeni. Jer kada kupite veću količinu iz SAD-a, cijena je niža i isporuka brža", rekao je Maćedonci za Radio Slobodna Evropa.
Ove nabavke predviđene su da se finansiraju iz nacionalnih budžeta svake države.
Maćedonci očekuje da će partnerske zemlje u ovom sporazumu "pomoći Republici Kosovo na njegovom putu ka euroatlantskim integracijama, posebno u vezi s članstvom Republike Kosovo u NATO-ovom programu Partnerstvo za mir".
Prije nekoliko mjeseci, hrvatska vlada je saopćila za Radio Slobodna Evropa da se sve zemlje koje žele podržati Republiku Kosovo i Albaniju na njihovom evropskom i euroatlantskom putu mogu pridružiti ovoj inicijativi.
Do sada nije zvanično saopćeno hoće li se ovoj saradnji pridružiti još neka država.
Prema navodima hrvatske vlade, cilj saradnje nije stvaranje vojnog saveza.
"Takav savez – osim članstva u NATO-u – nije neophodan", saopćila je hrvatska vlada u martu ove godine.
Vršilac dužnosti ministra odbrane Republike Kosova, Ejup Maćedonci, izjavio je da će sljedeći sastanak u okviru Američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u oktobru ove godine, iskoristiti da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi.
Članice Američko-jadranske povelje su Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok Republika Kosovo ima status posmatrača.
Očekivanja od sporazuma
Pored saradnje u oblasti vojne industrije, planiraju da realizuju bilateralne i trilateralne vojne vježbe, kao i da sarađuju u regrutaciji kadrova, uz povećanje mogućnosti za obrazovanje kroz vojne akademije i kolegije.
Kako je saopćeno, "očekuje se da će se zajednički angažman suprotstaviti hibridnim prijetnjama, uključujući sajber prijetnje, kampanje dezinformacija, kao i zlonamjerni strani utjecaj koji može ugroziti ili utjecati na nacionalnu i regionalnu sigurnost".
Predviđeno je da će se informacije i obavještajni podaci dijeliti između partnerskih zemalja u skladu s ovim sporazumom kako bi se spriječili zajednički izazovi.
Sporazum je pozdravio Pentagon tokom njegove posjete Sjedinjenim Američkim Državama u junu.
"Oni su to vidjeli kao dobru priliku za regionalnu saradnju u suočavanju s izazovima", rekao je on, dodajući da su također dobili podršku od nekoliko članica NATO-a, ne precizirajući koje su zemlje uključene.
Vučić: Veoma sam zabrinut
U Beogradu ova vijest nije naišla na pozitivnu reakciju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije da je "Srbija razumjela poruku koja je poslana potpisivanjem".
"Veoma sam zabrinut što to rade. Hrvatska je, što se vojske tiče, veoma moćna zemlja, ali i Srbija po prvi put ima snažniju vojsku. Mi imamo svoju doktrinu kojom ćemo, siguran sam, uspjeti da očuvamo stabilnost i odbranimo se od svakog potencijalnog agresora", rekao je Vučić.
Podsjetimo, Srbija i Mađarska potpisale su dokument kojim se konkretizira strateški sporazum o saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine.
Vučić je tada rekao da vjeruje da će sporazum dovesti do daljeg približavanja ka stvaranju vojnog saveza Srbije i Mađarske.
