Uprkos nekim nedavnim političkom potezima u cilju prevazilaženja zastoja, ne postoji dogovor između parlamentarnih stranaka.
Kosovo i dalje nema funkcionalnu Skupštinu, jer poslanici ponovo nisu uspjeli – u svom četrnaestom pokušaju – da konstituišu novu Skupštinu.
Posljednji neuspjeh dogodio se u nedjelju, 11. maja, tri mjeseca nakon što su parlamentarni izbori održani 9. februara.
Kao i na sjednicama proteklih nekoliko dana, u nedjelju je predsjedavajući konstitutivne sjednice Avni Dehari ponovo zatražio formiranje komisije koja će nadgledati tajno glasanje za predsjednika parlamenta.
Prijedlog nije dobio dovoljno glasova i sjednica je odgođena da bi se nastavila dva dana kasnije, u utorak ujutro, 13. maja.
Na nedjeljnoj sjednici takođe je bilo izraženije odsustvo poslanika, jer je bilo prisutno samo 92 od 120 poslanika u Skupštini Kosova.
Uzastopni neuspjesi u konstituisanju nove Skupštine produbili su politički zastoj u zemlji, izazivajući zabrinutost zbog institucionalne paralize i smatraju se testom zrelosti države Kosova.
Nijedna stranka nije osvojila većinu da bi samostalno vladala. Pokret Samoopredjeljenje je pobijedio, osvojivši 48 mjesta, 13 manje od minimalno 61 potrebnog za samostalno formiranje nove vlade.
Iako su sazvane desetine sjednica za konstituisanje Skupštine, političke podjele su kontinuirano ometale ovaj proces.
Samoopredjeljenje ne uspijeva osigurati 61 glas potreban za izbor Albulene Haxhiu na mjesto predsjednice Skupštine.
Demokratska partija Kosova (DPK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK) smatraju je "kontroverznom figurom", dok Demokratski savez Kosova (DSK) kaže da neće podržati nijednog kandidata Samoopredjeljenja za predsjednika parlamenta.
Samoopredjeljenje insistira na tome da Haxhiju treba biti izabrana i, iako je tražio političke sporazume s drugim strankama, isključio je mogućnost da predloži drugog kandidata.
Ustav daje pobjedničkoj stranci pravo da predloži kandidata za predsjednika parlamenta, a dan prije sjednice u nedjelju, vršilac dužnosti premijera i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti ponovio je da stranka ne namjerava predložiti nijednog drugog kandidata osim Haxhiju, rekavši da je dužnost svih parlamentarnih stranaka da konstituišu Skupštinu.
Nakon što Haxhiju nije dobila potrebne glasove tokom otvorenog glasanja, predsjedavajući je na posljednjim sjednicama pokušao uvesti tajno glasanje, te je iz tog razloga ABK upozorila da će se obratiti Ustavnom sudu, rekavši da je tajno glasanje kršenje zakona.
Uprkos nekim nedavnim političkom potezima u cilju prevazilaženja zastoja, ne postoji dogovor između parlamentarnih stranaka.
DSK, koji je treći po izbornom rezultatu, sa 20 mjesta u Skupštini, odbacio je ponudu Samoopredjeljenja za vladajuću koaliciju.
Umjesto toga, lider DSK Lumir Abdixhiku pozvao je na formiranje prelazne vlade među parlamentarnim strankama do imenovanja predsjednika zemlje, tj. u aprilu 2026. godine, kada ističe mandat sadašnje predsjednice Vjose Osmani.
Dok se Samoopredjeljenje odmah usprotivilo ideji takve vlade, druge parlamentarne stranke su izrazile spremnost za razgovore.
U međuvremenu, predsjednica Vjosa Osmani izrazila je spremnost da pomogne u prekidu političke blokade.
Njen savjetnik Bekim Kupina izjavio je 8. maja da će predsjednički kabinet uskoro kontaktirati političke stranke kako bi se utvrdilo koje je odgovarajuće vrijeme za sastanak s liderima političkih subjekata.
Donika Gërvalla, zastupnica pokreta Samoopredjeljenje i vršiteljica dužnosti ministrice vanjskih poslova, nije jasno naznačila hoće li odgovoriti na poziv predsjednice, rekavši da "trebamo primiti poziv i vidjeti šta sadrži i na šta nas poziva".
DPK, DSKi ABK su rekli da su otvoreni za sastanak s predsjednicom.
Zastupnici moraju izabrati predsjednika i pet potpredsjednika kako bi konačno konstituisali novu Skupštinu. Tek nakon konstituiranja Skupštine može se formirati nova vlada.
