Američki kongres nedavno je u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije izglasao i zakonski paket koji se odnosi na Balkan.
Ovaj zakon već duži niz godina nalazio se u proceduri i nikako nije bio usvojen, jer inače zakonski procesi u američkom Kongresu idu sporo, a osim toga, na republikanskoj strani postoji tendencija da se generalno zakonima koji se donose ne vrši dodatni pritisak na Donalda Trumpa, predsjednika Amerike.
Inače nije često, a za vrijeme Trumpovog mandata gotovo nikad se ne dešava da Kongres nečim prisiljava Trumpa.
Iz tog razloga usvojen je zakon sa dosta blagim odredbama, koje u najvećoj mjeri ne stvaraju posebne obaveze prema Trumpovoj administraciji, osim potrebe redovnog izvještavanja o politici administracije prema regionu.
Uprkos tome što zakon ne donosi dodatne obaveze za Trumpa i njegovu administraciju, on je važan jer je Kongres usmjerio politički narativ prema temama koje kongresmeni smatraju važnim.
Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje uticaja Rusije i Kine, kao i da se posveti dodatna pažnja kako da se ova dva geopolitička rivala SAD istisnu iz regiona.
Važne odredbe zakona odnose se na potrebu jačeg američkog angažmana u energetskoj politici, što se posebno vidi u BiH kad je u pitanju Južna interkonekcija, kojom bi se američki tečni gas dostavljao potrošačima u BiH, čime bi se smanjila strateška važnost ruskog gasa, koji u BiH dolazi putem "Turskog toka" i preko Mađarske.
Uticaj ovog zakona vidi se i u sankcijama "Naftnoj industriji Srbije" i želji Amerike da se iz vlasništva izbaci ruski kapital. Sankcije su usvojene prije usvajanja ovog zakona, ali radi se o mjerama za koje i Kongres i Bijela kuća imaju široku saglasnost.
Inače, činjenica da se pravi dogovor po kojem bi mađarski MOL postao vlasnik NIS-a mogla bi ukazati na to da Trumpova administracija i Rusija već prave dogovore o tome kako će podijeliti svoje sfere uticaja u Evropi nakon završetka rata u Ukrajini. Podsjećanja radi, mađarski MOL je veoma blizak s Moskvom, a vlada Viktora Orbana izborila se za određene izuzetke evropskih energetskih sankcija prema Moskvi zbog proširene invazije na Ukrajinu.
Kada je konkretno riječ o BiH, poziva se na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja, što se odnosi na vlasti u RS, a daje se i podrška demokratskim institucijama.
