Tako je budžet Ministarstva odbrane BiH uvećan za 43 miliona KM, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za 17 miliona, a Granične policije BiH za 13 miliona KM. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH trebala bi dobiti devet miliona KM više, dok su budžeti Suda BiH i Tužilaštva BiH povećani za pet, odnosno, četiri miliona KM.
Ministarstvo finansija Bosne i Hercegovine završilo je kreiranje Prijedloga budžeta institucija BiH za 2026. godinu, koji bi se već ovog četvrtka trebao naći na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH, saznaje N1.
Prema saznanjima N1, budžetski okvir koji je predložio državni ministar finansija Srđan Amidžić (SNSD) iznosi 1,58 milijardi KM i predviđa značajno finansijsko jačanje brojnih državnih institucija.
Tako je budžet Ministarstva odbrane BiH uvećan za 43 miliona KM, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za 17 miliona, a Granične policije BiH za 13 miliona KM. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH trebala bi dobiti devet miliona KM više, dok su budžeti Suda BiH i Tužilaštva BiH povećani za pet, odnosno, četiri miliona KM.
Hasanović o jačanju sigurnosnog i pravosudnog sektora
Povodom upućivanja prijedloga budžeta u proceduru, zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović (SDP) govorio je za N1 te tom prilikom i detaljno obrazložio planirana povećanja.
"Predloženim budžetskim okvirima jasno je potvrđeno opredjeljenje institucija Bosne i Hercegovine ka jačanju sigurnosnog sistema države, unapređenju rada pravosudnih i upravnih institucija, podršci međunarodnom djelovanju Bosne i Hercegovine, kao i očuvanju kulture sjećanja i institucionalnog razvoja", rekao je Hasanović.
On je ukazao i na rast budžeta Ministarstva vanjskih poslova BiH za nešto više od pet miliona KM.
"Time se dodatno osnažuje diplomatsko-konzularna mreža Bosne i Hercegovine, međunarodno predstavljanje države i kapacitet institucije da odgovori na sve složenije vanjskopolitičke izazove. Ulaganje u Ministarstvo vanjskih poslova predstavlja ulaganje u međunarodni položaj Bosne i Hercegovine, njenu diplomatsku vidljivost i zaštitu interesa naših građana u inostranstvu", istakao je.
Kada je riječ o kulturi sjećanja, Hasanović je apostrofirao dodatna sredstva namijenjena Srebrenici.
"U segmentu kulturnih i društveno odgovornih institucija posebno izdvajamo povećanje za Memorijalni centar Srebrenica u iznosu od 153.000 KM odnosno 10 posto. Time se potvrđuje kontinuirana institucionalna podrška kulturi sjećanja, očuvanju historijske istine i radu institucija od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu", naglasio je Hasanović.
U budžetu je planiran i veći iznos za Ministarstvo civilnih poslova BiH, s naglaskom na grantove neprofitnim organizacijama.
"Tu se uključuje grant Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine za sufinansiranje rekonstrukcije i adaptacije stadiona za potrebe organizacije međunarodnih fudbalskih takmičenja. Na ovaj način država pokazuje opredijeljenost ka unapređenju sportske infrastrukture i jačanju međunarodne promocije Bosne i Hercegovine kroz sport", pojasnio je zamjenik državnog ministra finansija.
Hasanović je otkrio i da izdvajanja za plate rastu za 98 miliona KM, što prati i povećanje broja zaposlenih, naročito u Ministarstvu odbrane (za 928 novih pozicija) i Graničnoj policiji BiH (za 146 pozicija). Ipak, osvrnuo se i na ono što je izostalo.
"Nažalost, ni ovim budžetom nisu obuhvaćene i institucionalno riješene svih sedam institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, što ostaje jedno od otvorenih pitanja kojem se mora pristupiti sa mnogo više odgovornosti i razumijevanja. Ipak, ostajem dosljedan u borbi za očuvanje kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, jačanje institucija kulture i zaštitu identiteta naše države, jer kultura i naslijeđe predstavljaju temelj svakog ozbiljnog i trajnog društvenog razvoja", zaključio je Muhamed Hasanović.
Usvajanje u sjeni Općih izbora
Iako Prijedlog budžeta za tekuću godinu stiže sa znatnim zakašnjenjem jer je pred izbornim vlastima i ministrima trebao biti još prošle jeseni, on dolazi nakon dugotrajnih blokada zbog kojih je budžet za prethodnu godinu usvojen tek u novembru.
Da bi ovogodišnji budžet stupio na snagu, predstoji kompleksna procedura. Prvi korak je izjašnjavanje Vijeća ministara BiH ovog četvrtka, nakon čega dokument ide na raspravu u Predsjedništvo BiH. Ukoliko dobije podršku u ovoj instituciji, konačnu riječ dat će oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Proces usvajanja mogao bi se naći pod pritiskom i zbog predstojećih Općih izbora u BiH koji se održavaju u oktobru, što u domaćoj politici po pravilu usporava i komplikuje donošenje ključnih odluka.
S druge strane, ukoliko lideri vladajućih stranaka pokažu političku volju, državne institucije bi mogle dobiti stabilno finansiranje u roku od nekoliko sedmica, znatno brže nego što je to bio slučaj prethodne godine.
