Ko će u zatvor zbog inat-kazališta u Mostaru?

Gradnja Hrvatskog narodnog kazališta u jezgri grada Mostara se nastavlja, počela je prije 30 godina, ali nije završena. Trenutno je u toku četvrta faza, to je nedavno objavio portal Javnih nabavki, a vrijednost te faze je kao i prethodne tri.

S jedne strane obale Neretve zalažu se za prestanak gradnje, a s druge za da se završi. Nevladin sektor, tačnije udruženje Mostarski krug ne odustaje od tvrdnje da je ovo nelegalna gradnja i da se njome krši, između ostalog, Rimski sporazum.

Rimskim sporazumom, koji su 1996. potpisali Ejup Ganić i Krešimir Zubak, Mostar je ustanovljen kao zajednica šest autonomnih gradskih općina i jedne male bezutjecajne centralne gradske zone.

Slijedom Rimskog sporazuma, nevladina organizacija Mostarski krug podsjeća kako je prostor na kojem se gradi HNK zajednička zona te da je vlasništvo građana Mostara, bez mogućnosti gradnje institucija s prefiksom nacionalne pripadnosti.

“Rimski sporazum sugeriše, traži zajedničke institucije, poput Gradske vijećnice. Znate što su zajedničke? Zato što je budžet zajednički. Ako se tu mogu zajedno sjediti Hrvati, Srbi, Bošnjaci, zašto ne može i ovdje u okviru kulturnih institucija? Zašto ovaj objekat sutra ne može biti dom kulture svih građana Mostara? Pa finansiramo ga svi , pita se Alija Behram, predsjednik „Mostarskog kruga“

Ranije su poručili, kako iz kancelarije nadležnih kazališta, tako i iz ureda gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića, da je gradnja legalna, jer, kako tvrde, postoji dokumentacija. Zato nevladin sektor i neki politički predstavnici Grada traže da se pokaže javnosti, što nije učinjeno.

Grade se jednonacionalne institucije i to je žalosno, to je tragično. Dakle, ovo gdje mi sada stojimo i gdje svjedočimo je jedan eklatantan primer pravne neodgovornosti, političke bahatosti i arogancije, poručio je Behram.

Sve u svemu, gradnja bi uskoro mogla dostići vrhunac, 30 godina nakon što je počela. Hrvatsko narodno kazalište gradi se još od 1996. godine, do sada je uloženo 10 miliona maraka u izgradnju. Međutim ušlo se u četvrtu fazu gradnje koja košta kao sve prethodne tri faze, tačnije 10,5 miliona maraka. Raspisana je nabavka za četvrtu fazu radova, a ime ponuđača trebalo bi biti poznato sredinom aprila. Kriteriji za ponuđača je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Od gradonačelnika Kordića, grupa gradskih vijećnika zatražila je dokumentaciju i prezentaciju cijelog projekta. Jedan od tih vijećnika je Sanel Žuljević, koji kaže kako je jedan kulturni projekat postao politički.

Dokumentacija nije pokazana. Gradonačelnik je nudio vječnicima da dođu kod njega u kancelariju da vide te papire, tu dokumentaciju. Mi nismo pristali na to. Imaju inspekcije i oni trebaju pregledati dokumentaciju. Ako nije u redu, da se gradilište zatvori. Ako je u redu, da se kaže da je u redu, da se gradnja nastavi, naveo je Sanel Žuljević, SDP, vijećnik Gradskog vijeća Grada Mostara .

Vodeći čovjek Gradskog Vijeća Grada Mostara, Đani Rahimić, kaže da papiri postoje, ali pitanje je koji?

Papiri za gradnju su građevinska dozvola. Građevinska dozvola postoji. Nju je svako vidio. Ona je javna. Problem je na osnovu čega je ta građevinska dozvola izdana. Dakle, građevinska dozvola se izdaje na osnovu regulacionog plana, urbanističko-tehničkih uslova, urbanističke saglasnosti itd, objasnio je Đani Rahimić, SDA, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara .

Gradnja će se nastaviti bez obzira na tvrdnje i Rimski sporazum. Predsjedavajući Skupštine HNK i prvi čovjek Medžlisa Islamske zajednice Mostar, Džafer Alić, kaže da je sporno i to što je izraz jednog naroda u zoni koja je predviđena kao multinacionalna.

Centralna zona Mostara je specifična zona koja zahtijeva jako veliku pažnju šireg auditorijuma. Ne samo same Gradske uprave, nego zaista i svih aktera koji u Bosni i Hercegovini jesu na političkoj sceni i zato važe da na neki način grade multietničko društvo. Iz tog razloga fokus jeste na Hrvatskom narodnom kazalištu, kazao je Alić.

Prije nego bude svečano otvoreno, Hrvatsko narodno kazalište, odnosno nadležni za njegovu gradnju mogli bi biti dio sudskog procesa, jer s ovim problemom upoznato je kantonalno, Federalno i državno pravosuđe.