Sa posljednjim sjednicama parlamenata na svim nivoima u BiH i formalno se pripremamo za još jednu, po svemu sudeći, veoma žestoku, a možda i vrlo prljavu predizbornu kampanju.
O tome kakvi su njeni dometi, zašto još uvijek u političkom prostoru Bosne i Hercegovine dominantno mjesto imaju političari koji ne priznaju sudske presude i minimiziraju pouke i poruke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te šta se u takvim okolnostima može očekivati u vremenu pred nama, govorila je novinarka i dugogodišnja izvjestiteljica iz Haaga Dženana Karup-Druško, koja je na početku istakla brojna nezadovoljstva usvojenim Zakonom o boračkom dodatku:
„Znam da su neke boračke organizacije, koliko sam vidjela, podržale taj zakon, međutim reakcije na društvenim mrežama su veoma žestoke i ljudi su izrazito nezadovoljni. Citirala bih prijatelja Miru Vujičića, koji je izračunao da mjesečno 1,5 marka za ljude koji su krvarili za ovu zemlju predstavlja svojevrsni cinizam, pogotovo kada oni koji su to izglasali imaju primanja veća od 100 maraka dnevno.
Druga stvar koju ljudi zamjeraju jeste brojka od čak 380.000 branitelja. Niko ne zna ko su ti ljudi jer je potpuno netransparentno kako se došlo do tog broja. Treća stvar, vidjela sam jedan komentar koji mi je bio vrlo zanimljiv. Dakle, još uvijek nismo vidjeli kako će zakon izgledati u cjelini, ali čovjek postavlja pitanje: da li sam ja sada izjednačen s Dariom Kordićem, s obzirom na to da su u ovom kontekstu izjednačeni Armija Republike Bosne i Hercegovine, MUP Republike Bosne i Hercegovine i HVO.
S druge strane, činjenica je da je Rs usvojila odluku prema kojoj borci za mjesec dana provedenih na ratištu dobijaju pet maraka. To slikovito znači da će oni koji su pucali na Sarajevo sada imati pet maraka dnevno, dok će oni koji su se branili i branili grad tokom opsade imati marku i po mjesečno.
Mislim da je ovdje važna još jedna činjenica koju mnogi zaboravljaju: pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine bili su jedina oružana sila koja je položila zakletvu da će braniti teritorijalni integritet, suverenitet, slobodu i čast Bosne i Hercegovine. S druge strane, pripadnici Vojske Rs zaklinjali su se Rs, dok su pojedine jedinice HVO-a, prema haškim presudama, djelovale s ciljem zaštite tvorevine poznate kao Herceg-Bosna.
Zbog toga je odluka Vlade, čak i ako je bila dobronamjerna, izazvala brojne kritike jer je kontradiktorna sama po sebi. Vrijednost koja je određena za jedan dan braniteljskog staža predstavlja svojevrsno poniženje, a s druge strane riječ je o velikom opterećenju za budžet. Ako je neko na ovaj način želio odati priznanje braniteljima i vratiti dio njihovog dostojanstva, koje je godinama narušavano, smatram da je to moglo biti učinjeno na mnogo boljih načina. Zato zaista ne znam zašto je ovakva odluka uopće bila potrebna“, jasna je Karup-Druško.
